Svjetska proizvodnja sirovog željeza do prošle je godine rasla pet godina zaredom više od 7 posto godišnje. Kao i obično, glavni motorički pokretač rasta bila je Kina koja je 2007. realizirala 36,4 posto svjetske proizvodnje. I druge BRIC zemlje (Brazil, Kina, Rusija i Indija) također su zadržale relativno visok rast. Međutim, stopa rasta malo je usporila kod svih glavnih proizvođača, a jedina je iznimka bio Bliski istok. Glavni razlog bila je percepcija ekonomskog usporavanja koje ima korijene u američkoj kreditnoj krizi. Unatoč očekivanom globalnom gospodarskom usporavanju Azija i Bliski istok trebali bi imati visoke stope rasta u 2008., a i poslije.

Velika potražnja
Potražnja za čelikom u glavnim motoričkim pokretačima globalnoga gospodarstva – BRIC zemljama i Bliskom istoku – čini se da će biti postojana. Uska grla javne infrastrukture jedno su od gorućih pitanja u tim zemljama, dok im se automobilska industrija ubrzano razvija. Velika potražnja podigla je cijene željezne rude i ugljena koji se koristi u visokim pećima čeličana. Cijena željezne rude porasla je za čak 70 posto u ovoj godini, a ugljen, koji se koristi u visokim pećima, više od 90 posto. Budući da postoji jaz između ponude i potražnje, moguće je da će proizvođači čelika prebaciti troškove sirovina na svoje klijente: proizvođače automobila i građevinske tvrtke. Međutim, inflacija je također vrlo ozbiljan problem s kojim se ta gospodarstva suočavaju, pa ni ekonomisti ni vlade ne žele vidjeti bujanje inflacije u svakom aspektu ekonomije. Vlade su već povukle određene mjere, poput kontrole cijena čelika, smanjivanja uvoznih carina na čelik te uvođenja izvoznih carina. To bi se moglo nepovoljno odraziti na profite proizvođača čelika. Očito rudnici željeza i ugljena imaju koristi od velike potražnje za sirovinama te ne bi trebali biti zabrinuti zbog inflacije. Međutim, to nikako ne znači da proizvođači čelika nisu atraktivni. Oni koji posjeduju vlastite rudnike svakako imaju prednost. Pojedine su zemlje neodlučne rješavati problem inflacije uvođenjem kontrole cijena. Stoga su one koje mogu preseliti trošak sirovina na klijente svakako jači igrači.

Fragmentiranost u Kini
Gledano prema pojedinim zemljama, Indija i Kina imaju vrlo snažnu domaću potražnju iz raznih gospodarskih grana, od automobilske industrije, nekretnina, preko infrastrukture, brodogradnje do strojogradnje. Sve te industrije iskusile su 30-postotni godišnji rast. Nije vjerojatno da će ti motorički pokretači potražnje nestati u srednjem roku. Međutim, problem s kojim se suočava kinesko tržište čelika jest fragmentiranost tržišta. Očekuje se da će proizvođači čelika proći kroz velike procese konsolidacije kako bi riješili probleme poput loše pregovaračke pozicije u odnosu na dobavljače sirovina, zagađenja, gubitka energije i tehnološkog poboljšanja proizvodnog procesa. Indija se s druge strane može suočiti s problemom nedovoljne ponude i cjenovnog plafona. Kineski napor prema konsolidaciji domaćih čeličana smanjit će izvoz iz te zemlje. Budući da Kina proizvodi više od 36 posto svjetskog sirovog željeza, smanjivanje izvoza pogodovat će drugim proizvođačima, što bi moglo podići cijene zbog toga što ponuda ne odgovara potražnji. U ovom trenutku Indija se pak suočava s problemom rastuće inflacije proizvođačkih cijena te bi skok cijena čelika bio osjetljiv za stabilnost gospodarstva. Nadalje, u 2009. će se biti izbori i inflacija će biti osobito politički osjetljiva za sadašnju vladu. Tako da se može reći kako ukupna ponuda ne može zadovoljiti rastuću potražnju, osobito u velikim ekonomijama ili regijama u razvoju.

Jane Zhang Liu , MP Invest