EN DE

Tržište derivata lani zabilježilo najbrži rast u posljednjih 10 godina

Autor: Ante Pavić
26. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Prema Banci za međunarodna poravnanja, trgovina derivatima rasla je 44%, na 596 bilijuna USD

Tržište derivata proteklu je godinu zabilježilo najbrži rast u posljednjih najmanje deset godina, stoji u analizi Banke za međunarodna poravnanja (BIS). Rast tržišta rezultat je globalne krize koja je istakla trgovanje ugovorima kao zaštitu protiv gubitaka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Derivati su prema analizi banke iz Basela, uključujući onu temeljenu na dugu, tečajevima, robama, dionicama i kamatnim stopama, narasli 44 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno na 596 blijuna američkih dolara. Iznos kredita za zaštitu investitora protiv gubitaka na obveznicama i zajmovima se udvostručio što pokriva fiktivni dug od 58 trilijuna dolara. “Kreditna kriza podržala je rast tržišta derivatima”, tvrdi Naohiko Baba, jedan od analitičara BIS-a koji je sudjelovao u izradi izvješća. “Tržišta su iskusila velike potrese tako da su investitori imali više potreba za zaštitom od rizika”, kaže Baba.

Tržište derivata proteklu je godinu zabilježilo najbrži rast u posljednjih najmanje deset godina, stoji u analizi Banke za međunarodna poravnanja (BIS). Rast tržišta rezultat je globalne krize koja je istakla trgovanje ugovorima kao zaštitu protiv gubitaka.

Derivati su prema analizi banke iz Basela, uključujući onu temeljenu na dugu, tečajevima, robama, dionicama i kamatnim stopama, narasli 44 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno na 596 blijuna američkih dolara. Iznos kredita za zaštitu investitora protiv gubitaka na obveznicama i zajmovima se udvostručio što pokriva fiktivni dug od 58 trilijuna dolara. “Kreditna kriza podržala je rast tržišta derivatima”, tvrdi Naohiko Baba, jedan od analitičara BIS-a koji je sudjelovao u izradi izvješća. “Tržišta su iskusila velike potrese tako da su investitori imali više potreba za zaštitom od rizika”, kaže Baba.

Recesije privrede
Investitori su se okrenuli derivatima te su se okladili da će 383 milijarde dolara kreditnih gubitaka i otpisa banaka i tvrtki za trgovanje vrijednosnim papirima gurnuti svjetsko gospodarstvo u recesiju. Troškovi zaštite korporacijskih dužničkih vrijednosnih papira skočili su, prema indeksu Markit ITraxx Europa Crossover, 670 posto prošle godine. Povećanje u troškovima zamjenskih kredita učetverostručili su iznos novca koji ulagači imaju preko ugovora, odnosno sa 470 milijuna dolara, na 2 bilijuna, navodi se u izvješću BIS-a. Iznos na rizik na cijelom je tržištu derivata 15 bilijuna dolara. BIS je inače osnovan 1930. godine radi nadzora financijskih tržišta u reguliranju bankovnog sektora. Zamjenske kredite plaća kupac koji se svojom vrijednošću kladi u zamjenu za podcijenjene vrijednosnice ili za gotovinski ekvivalent na to hoće li kompanija neuspješno vraćati svoje dugove. Derivati su financijski instrumenti izvedeni iz dionice, obveznice, kredita, valute i robe ili vežu se na određene događaje kao što su promjene u kamatnoj stopi ili vremenu. Transakcije derivatima imaju dva cilja, a to je zaštita od rizika (hedging) i zarada. Za razliku od klasičnih financijskih instrumenata, poslovanje derivatima vodi se u izvanbilančnoj evidenciji te svi u sebi nose elemente klađenja. Uzrok najnovije globalne financijske krize nalazi se upravo u bankama i njihovu refinanciranju preko složenih financijskih instrumenata poput derivata.

Loša imovina
Pojednostavljeno, banke su kupovale lošu i krhku imovinu. Podaci iz BIS-ova izvješća temelje se na ugovorima kojima se trguje izvan razmjene izvanburzovnog tržišta. Kamatne stope derivata ostaju najveći dio tržišta, narastavši 35 posto, na 393 bilijuna prošle godine. Devizni derivati narasli su za 40 posto na 49 biljuna kako je kreditna kriza pokrenula najveću volatilnost u sedam najtrgovanijih valuta u gotovo osam godina, pokazuju podaci JPMorgan Chasea. Iznos nepodmirenih kapitalnih derivata porastao je za 14 posto u 2007. godini, na 8,5 bilijuna dolara. Robni derivati porasli su 26,5 posto nakon što je cijena zlata i nafte dosegla rekordnu vrijednost. Strah od širenja recesije u SAD-u zahvatio je i robno tržište. Tako su investitori počeli zaobilaziti metale kao što su bakar i cink, dok su špekulanti pumpali cijene sirove nafte i zlata. Ugovori temeljeni na zlatu narasli su najviše u drugoj polovici godine, čak 40 posto, odnosno na 595 milijardi dolara. Cijena nafte u četvrtak je dosegla rekordnu razinu od 135 dolara. Na hrvatskom tržištu kapitala uskoro će se pojaviti novi financijski derivati, sve veću ulogu dobivat će nekretninski fondovi, a očekuje se i integracija regionalnih financijskih tržišta.

Cube Capital osniva investicijski fond u Aziji

Grupa Cube Capital, koja upravlja raznolikim fondovima u Aziji, središnjoj i istočnoj Europi ukupne vrijednosti 1,3 milijarde dolara, planira u lipnju u Aziji pokrenuti situacijski fond. Fond bi trebao ulagati u rizične zajmove i lošu imovinu u Kini, kao i preuzimati udjele u državnim kompanijama kada se budu privatizirale, kao i u nekretninsko tržište u Vijetnamu. Cilj je osigurati 20 posto povrata na godinu. Početni iznos fonda je 50 milijuna dolara, a u Cube Capitalu se nadaju da će ta imovina narasti na 500 milijuna dolara u roku dvije godine.

Autor: Ante Pavić
26. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close