Osam mjeseci nakon primjene novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Hrvatska komora arhitekata i inžinjera u graditeljstvu (HKAIG), uz potporu Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), traži izmjene kako se u potpunosti ne bi zaustavila gradnja u Hrvatskoj. Cjelovita platforma, koja će biti poslana Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređanja, trebala bi biti sastavljena ovoga tjedna, ali je Poslovnom dnevniku potvrđeno kako su cilj promjena članci koji propisuju uređenje građevnog zemljišta prije početka gradnje.

Početak izgradnje
Točnije, dio koji se tiče započinjanja izgradnje pristupnih prometnica u gabaritima propisanim prostornim planovima prije izdavanja dozvola za objekte uz te prometnice. Svi koji će potpisati platformu slažu se da je dio zakona o cestama dobar i europski, ali poručuju da je zbog nespremnosti lokalne uprave i neusklađenosti planova, u ovom trenutku – neprovediv. Tražit će se zato ublažavanje procedure kroz prijelazne odredbe koje bi vrijedile maksimalno dvije godine i omogućile pripremu za provođenje navedenih zakonskih odredbi. Podsjetimo, novi zakon je odredio kako se prije izdavanja dozvola za građenje objekata mora imati prometni pristup u širini predviđenoj planom, a ako ga nema, mora biti izdati lokacijska i građevna dozvola za prometnicu i na njoj započeti barem grube zemljane radove. Odredbom se željela spriječiti izgradnja objekata uz uske i neodgovarajuće ulice ili gradnja na slobodnim česticama bez prometnica i sve potrebne infrastrukture, što je bio veliki problem na Jadranu i Zagrebu. No nastale su nepredviđene posljedice. “Lokalna uprava bi trebala na taj način urediti zemljište, ali prostorni planovi su često nerealno postavljeni prema pitanju širine cesta i lokalna uprava nema financije za ispunjenje svojih obveza u gradnji prometnica. Također, mnoge ceste u cijeloj Hrvatskoj, koje su izgrađene, nisu uvedene u katastar osim u Međimurskoj županiji. Tražit ćemo od ministarstva prijelazne odredbe kojima bi kroz godinu do dvije izdavanje dozvola za objekte bilo uvjetovano izdavanjem lokacijske dozvole za cestu i dokazima o početku otkupa zemljišta ili izvlaštenja za njenu gradnju. Time bi se prepolovila dužina trajanja procesa koji je sada potreban prije izdavanja dozvola. Mi arhitekti prvi vidimo sve probleme na koji nailaze investitori i gradnja će se bez intervencije zaustaviti. Loklanoj upravi treba dati vremena da se pripremi”, objašnjava Helena Knifić-Schaps, predsjednica Razreda arhitekata HKAIG. “Strašno je ono što se dogodilo u Podsljemenu zbog neodgovarajućih prometnica, zakon je dobar i ne treba ga mijenjati, ali su potrebne prijelazne odredbe”, zaključuje Knifić Schaps. Dodatni problem je što je dosta lokalnih cesta prošireno bez građevinih dozvola, što je opet udar na investitore koji ne mogu dobiti dozvole za gradnju uz njih.

Proširenje bez dozvole
“Mi smo bili u potpunosti za novi zakon i navedene odredbe, ali situacija na terenu pokazuje da su te europske norme u ovom trenutku neprovedive. Podržavamo i sudjelujemo u inicijativi arhitekata jer naši članovi su u velikim problemima”, kaže Rudolf Rom, predsjednik sektora graditeljstva u HGK. Resorno ministarstvo je usmeno upoznato sa zahtjevima, te čak i da su im prihvatljivi, iz ministarstva nismo dobili službeni odgovor na pitanja koja smo poslali u utorak.

U Zagrebu sukob planera i operative

Zagreb kao ogledni primjer problema preuskih cesta problem pokušava riješiti izmjena Generalnog urbanističkog plana. Kako će one izgledati, još se ne zna, ali smo neslužbeno doznali da tinja sukob urbanističkih planera i operative koja izdaje dozvole. Ured za graditeljstvo tvrdi kako se događa drastičan pad izdavanja dozvola, a samim tim i prihoda od komunalnog dopinosa i traži izmjene GUP koje bi predvidjele uže koridore nego danas. Stručnjaci Zavoda za prostorno planiranje i strateški razvoj ne žele na to pristati jer se koridori moraju čuvati za budućnost.