Proteklog vikenda hrvatski novinari kao gosti Maistre i Adrisa prvi su put imali prilike razgledati otok Sv. Katarina koji odnedavno opet posluje u sastavu Maistre i koji će postati resort otok s vrhunskim luksuznim hotelom. Budući da će većina Maistrinih objekata za koju godinu biti iznad četiri zvjezdice, jasno je da ni Rovinj ni Vrsar u turističkom smislu više neće biti isti gradovi, a Maistra više neće biti ista tvrtka. Kristian Šustar, predsjednik Uprave Maistre, za Poslovni dnevnik između ostalog govori o tome kakve bi 2011. mogle biti rezultatske performanse ove turističke kompanije.

Kakvi su Maistrini pokazatelji u usporedbi sa sličnim tvrtkama?
– Zbog izvjesnog raskoraka od onoga što više nije, k onome što želi biti, vrlo je teško jednoznačno ocijeniti kompaniju. Ipak, na nedavnoj konferenciji o nekretninama u Zagrebu prezentirani su podaci jedne studije koja je na temelju opsežnog istraživanja izvukla prosjek 100 najboljih hotela u Hrvatskoj. Na toj listi su naša tri hotela dvostruko iznad prosjeka Hrvatske. Istodobno, veliki dio Maistrina portfelja unatrag tri godine srušen je i izknjižen iz bilance što nas, kad je riječ o rezultatu, stavlja u nepovoljniju poziciju, jer imamo gubitke. Da to nismo učinili, rezultatski bi sve skupa izgledalo bolje. Uostalom, taj minus unatrag tri godine pada, trendovi u KPI-jima su vrlo dobri i u jednom trenutku će se pretočiti u pozitivan rezultat. Očekujem da ćemo već ovu godinu završiti u plusu. Dugoročni plan je da u roku od tri godine od danas Maistra postane profitabilna tvrtka koja će imati stabilan rast.

Nisu rijetkost komentari kako je Maistri lako ulaziti u investicijske cikluse i financirati cjelokupnu tranziciju kad je iza nje moćni Adris?
– Nesporno je da iza sebe imamo snagu Adrisa koja je jamstvo realizacije naših strateških planova.

Ne slažete se s opaskom kako Maistra, pa onda i cijeli Rovinj, idu prema elitnom turizmu?
– Valjalo bi prvo definirati što je elitni turizam. Iako to možda zvuči frazeološki, Maistra, nadovezujući se na generalne trendove razvoja turizma u svijetu, gradi nešto novo, posebno i prepoznatljivo.

Nije li činjenica da ćem vam u ponudi za tri godine prevladavati hoteli s četiri i pet zvjezdica koji primaju goste visoke platežne moći, preduvjet elitizma?
– Ne bih se složio. U sedamdesetima i početkom 80-ih glavna turistička struja bio je turizam tri zvjezdice. Danas se, pak, turizam polarizira na gornji sloj i na tzv. budget turizam koji je u svojim korijenima masovni turizam. Mi ni u Hrvatskoj ni u Maistri nemamo infrastrukturu za masovni turizam. Maistra ide na objekte visoke kategorije i visoke razine usluge pri čemu se ne zadržavamo na kvaliteti koju propisuju domaći pravilnici nego pokušavamo aplicirati međunarodne standarde koji u ovoj industriji vladaju kod najboljih. Ali, i dalje to ne bih nazvao elitnim turizmom nego vrhom ponude koja podrazumijeva cijene u skladu s njom.

Da, ali veliki broj ljudi ne ide u hotele sa 5 zvjezdica nego traži uslugu koja se može platiti?
– O tome se i radi. Segmentacija tržišta i usluga radi svoje, što se odražava i na cijene. Ono što je bio produkt za glavnu turističku struju u prošlosti – hoteli sa 2 i 3 zvjezdice danas su hoteli sa 4 i 5 zvjezdica. Unutar hotela sa 4 i 5 zvjezdica postoje razlike, to ne podrazumijeva elitizam već usmjerenje na kvalitetu.

Odbija li Hrvatska turiste s podizanjem cijena?
– Mislim da time odbijamo samo određene segmente koji funkcioniraju na turističkom tržištu. Recimo, agente koji posluju u tržišnoj niši prepoznatljivoj po tome što sedmodnevni aranžman nude do razine, recimo, 300 eura. Onog trenutka kad se dižu cijene, agent je taj koji više ne može poslovati, a ne turistička tvrtka. Pitanje je samo koliko smo mi pojedinačno jaki kao tvrtke ili ukupna zajednica da se okrenemo drugim organizatorima putovanja.

Je li to poruka kreatorima ukupne turističke politike u Hrvatskoj? Što im još zamjerate?
– Odgovornost za razvoj u prvom redu leži na samim turističkim kompanijama. Nema potrebe nikome ništa zamjeriti, međutim, razvoj bi se ubrzao u cijelosti definiranom turističkom stragegijom.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Ali zašto Maistra, koja je definirala svoju strategiju, uopće treba nacionalnu strategiju?
– Zato što što o tome ovisi i realizacija nekih dijelova naše strategije. Ako se stalno ponavlja da Hrvatska nije zemlja za masovni turizam, onda moramo znati za koji jest. Hrvatska ima snage da se profilira kao svjetska destinacija koja funkcionira cijelu godinu. Da bi to mogla, mora promijeniti niz pretpostavki. Konkretno, recimo, Maistra počinje komunicirati s tržištem na potpuno novim osnovama i okreće se gostima koji više ne dolaze automobilom nego avionom, a također se okrećemo kongresnom turizmu. Da bismo to mogli provesti u djelo, moramo osigurati dostupnost destinacije. Zračna luka Pula u ovome je trenutku jedna od velikih prepreka. To su, primjerice, detalji koje mora razraditi nacionalna strategija turizma.

A da se kompanije udruže i direktno pregovaraju sa zračnom lukom?
– E, to je već pitanje interesa i poslovnih politika koje nisu sve iste. Recimo, ima tvrtki koje ne žele širiti sezonu nego je stabilizirati, pa čak i suziti, jer to kratkoročno donosi profit. Nema ništa loše u različitim strategijama između tvrtki, međutim, činjenica je da nemamo svi iste temeljne interese. To što su nam hoteli bili otvoreni prošle godine u startu nam je povećalo minus, ali nam se već ove godine vratilo. Maistra sada ima 40 posto više gostiju u sustavu nego na isti dan prošle godine. Ulazak u kongresni turizam je slična priča. Periodi praznih i punih hotela izmjenjuju se u kratkim razdobljima i to u startu nije isplativo. Međutim, osim što smo već ublažili te razlike, kroz kongrese turizam smo dobili novu publiku koju animiramo za dolazak u privatnim aranžmanima.

Kolika je važnost marketinga?
– Ključan je za poslovni uspjeh. Prirodno bi bilo da izdvajanje za marketing u turističkim kompanijama iznosi tri do pet posto ukupnoga prihoda. Mi sada u marketing ulažemo oko tri milijuna eura, dok se kroz marketinšku platformu komuniciraju destinacije Rovinj i Vrsar, a ne isključivo kompanija.

Mogu li uopće hrvatske turističke tvrtke mijenjati politiku prodaje?
– To je aposolutno moguće. Međutim, promjena politike prodaje je evolutivni proces. Potrebno je vrijeme da bi se tržište preodgojilo i počelo doživljavati Hrvatsku na novi način. Ključno je raditi na odmaku od sedmodnevnih aranžmana prema kraćim boravcima, izmjeni kanala distribucije itd., a što je preduvjet za praćenje trendova u turizmu.

Jeu li to razlozi zbog kojih je Hrvatska na turističkoj karti svijeta nedovoljno konkurentna? Prijeti li Hrvatskoj pad popularnosti?
– Upravo suprotno – popularnost Hrvatske iz godine u godinu raste. Projekcije WTO-a su za Hrvatsku povoljnije nego za druge mediteranske turističke zemlje, što dokazuje da imamo iznimno jak konkurentski potencijal. No dvojim da smo spremni to u ovome trenutku iskoristiti na najbolji mogući način. Objektivno, mi imamo više troškove u odnosu na druge zemlje, mi možda prije vremena prihvaćamo neke standarde EU koji nas onda koče, naše je radno zakonodavstvo vrlo kruto, a turizmu je u tom segmentu potrebna velika fleksibilnost.

BIOGRAFIJA

Kristian Šustar je u Maistru došao prije tri godine iz Jadranskih luksuznih hotela gdje je bio deset godina. Tamo je iskustvo stjecao na nizu različitih radnih mjesta i na različitim projektima. U Adris Grupu je prešao s pozicije Hotel Operations Direktora i člana Uprave. U Adris grupu je bio na poziciji zamjenika direktora društva te direktor Adria Resortsa, a od siječnja 2007. godine je predsjednik Uprave Maistre. Član je vijeća Turističke zajednice (TZ) grada Rovinja, TZ Istarske županije, član vijeća HTZ-a te član predsjedništva HUH.

Promjena strukture gostiju

Čemu pripisujete promjenu strukture gostiju Maistre?
– Značajna promjena strukture prije svega je rezultat aktivnosti koji je krenuo paralelno s promjenom portfelja kojim upravljamo. Promijenili smo kanale distribucije i postali smo vrlo jaki u segementu avionskih gostiju, business to business segmentu, on-line segmentu koji se udvostručava iz godine u godinu. Prvi put smo otvorili i američko i japansko tržište.

Bez podrške Rovinja ne bi dobili pripreme nogometne reprezentacije

Destinacijski turizam postaje nezaobilazna tema, kroz tu prizmu Maistra tretira Rovinj i Vrsar? O čemu se zapravo radi?
– Destinacijska ponuda je nerazdvojni dio turističke ponude svakog hotela, resorta ili kampa. Turisti u pravilu u prvom redu izabiru destinaciju, a tek onda objekt u kojem će odsjesti. I mi u našem marketingu u prvi plan guramo destinaciju, a tek potom tvrtku. Zbog toga je usklađen razvoj hotelijerskih kompanija s razvojem destinacije u cjelini ključ uspjeha. Razina te suradnje s partnerima iz javnog i privatnog sektora u našem je slučaju na visokoj razini.

Što ćete sutra vi ponuditi turistima koji će okupirati Rovinj?
– Rovinju se do danas u špici sezone za nekoliko puta povećavao broj stanovnika i evidentno je da isto nosi i probleme – od razine parkinga do sanitarnih čvorova. Maistra sad, paralelno s razvojem objekata, u dogovoru s gradom razvija i cijeli niz drugih sadržaja koji su u javnom interesu. Primjerice, nemamo nikakve iluzije da bi uspjeli dobiti hrvatsku nogomentu reprezentaciju na pripreme u Maistri iako je Adris jedan od sponzora, da grad nije stao iza tog projekta i da nije mobilizirao svoje snage za pripremu terena na kojima će igrači trenirati. Zajedništvo s lokalnom zajednicom počelo je funkcionirati i u drugim segmentima pa tako Rovinj mijenja svoju politiku i prema trgovinama.