EN DE

Nexusov fond rizičnog kapitala konkurira Škegrinu Quaestusu

Autor: Bernard Ivezić
20. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Nexus je u završnoj fazi priprema za predaju zahtjeva Hanfi za osnivanje trećeg po redu venture capital fonda

Škegrin Quaestus uskoro bi mogao dobiti prvog većeg domaćeg konkurenta. Kako doznaje Poslovni dnevnik, društvo za upravljanje investicijskim fondovima rizičnog kapitala, Nexus Private Equity Partneri, u završnoj je fazi priprema za predaju zahtjeva Hanfi za osnivanje trećeg po redu venture capital fonda usklađenog s novim zakonom. Inače, fond Quaestus Private Equity danas je pri kraju ciklusa ulaganja, a drugi fond, Mistral Vencro, kojeg su zajednički pokrenule država, Svjetska banka i austrijski Horizonte i partneri u fazi prikupljanja je kapitala.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Fokus na regiju
Kako tvrdi Krunoslav Šimatović, voditelj tog projekta za Nexus, novi će fond biti fokusiran na regiju, trajat će 10 godina, a iz ulaganja koja će pokrenuti planiraju izlaziti u prosjeku za pet godina. “Nexus želi sukcesivno uspostavljati više fondova i postati regionalnim liderom u sferi private equityja. Otvoreni smo svim investitorima, odnosno domaćim i stranim, te individualnim i institucionalnim. S obzirom na specifičnosti ulaganja u takve fondove i relativno veći rizik, investitori mogu biti samo one pravne i fizičke osobe koje raspolažu neto imovinom od minimalno 20 milijuna kuna, što je zakonski uvjet”, izjavio je Šimatović. On dodaje da osim ta tri društva, koja su izravno od Hanfe dobila zeleno svijetlo, na hrvatskom tržištu djeluje i nekoliko stranih fondova s relativno malim plasmanima u odnosu na potencijale i potražnju za ovom vrstom kapitala. Kratkim istraživanjem došli smo do podatka da je u posljednjih nekoliko godina na hrvatskom tržištu ulagalo desetak stranih fondova rizičnog kapitala. Uz igrače s dugim stažom, poput fondova SEAF Croatia i Copernicus Capital, svoj interes u ulaganjima u medijske, IT, internetske i biotehnološke projekte iskazali su novi igrači poput fondova Horizonte Ventures, Vienna Capital Partners, Poteza Ventures, KD Private Equity, Fidelity Ventures, MCI Management, 3TS Capital Partners, Intel Capital i YL Ventures. Prema posljednjim dostupnim informacijama, samo su SEAF Croatia, Copernicus Capital i Quaestus Private Equity iskoristili, odnosno gotovo iskoristili svoj ulagački potencijal dok ostali fondovi još nisu uložili ni četvrtinu sredstava koja su im povjerena.

Škegrin Quaestus uskoro bi mogao dobiti prvog većeg domaćeg konkurenta. Kako doznaje Poslovni dnevnik, društvo za upravljanje investicijskim fondovima rizičnog kapitala, Nexus Private Equity Partneri, u završnoj je fazi priprema za predaju zahtjeva Hanfi za osnivanje trećeg po redu venture capital fonda usklađenog s novim zakonom. Inače, fond Quaestus Private Equity danas je pri kraju ciklusa ulaganja, a drugi fond, Mistral Vencro, kojeg su zajednički pokrenule država, Svjetska banka i austrijski Horizonte i partneri u fazi prikupljanja je kapitala.

Fokus na regiju
Kako tvrdi Krunoslav Šimatović, voditelj tog projekta za Nexus, novi će fond biti fokusiran na regiju, trajat će 10 godina, a iz ulaganja koja će pokrenuti planiraju izlaziti u prosjeku za pet godina. “Nexus želi sukcesivno uspostavljati više fondova i postati regionalnim liderom u sferi private equityja. Otvoreni smo svim investitorima, odnosno domaćim i stranim, te individualnim i institucionalnim. S obzirom na specifičnosti ulaganja u takve fondove i relativno veći rizik, investitori mogu biti samo one pravne i fizičke osobe koje raspolažu neto imovinom od minimalno 20 milijuna kuna, što je zakonski uvjet”, izjavio je Šimatović. On dodaje da osim ta tri društva, koja su izravno od Hanfe dobila zeleno svijetlo, na hrvatskom tržištu djeluje i nekoliko stranih fondova s relativno malim plasmanima u odnosu na potencijale i potražnju za ovom vrstom kapitala. Kratkim istraživanjem došli smo do podatka da je u posljednjih nekoliko godina na hrvatskom tržištu ulagalo desetak stranih fondova rizičnog kapitala. Uz igrače s dugim stažom, poput fondova SEAF Croatia i Copernicus Capital, svoj interes u ulaganjima u medijske, IT, internetske i biotehnološke projekte iskazali su novi igrači poput fondova Horizonte Ventures, Vienna Capital Partners, Poteza Ventures, KD Private Equity, Fidelity Ventures, MCI Management, 3TS Capital Partners, Intel Capital i YL Ventures. Prema posljednjim dostupnim informacijama, samo su SEAF Croatia, Copernicus Capital i Quaestus Private Equity iskoristili, odnosno gotovo iskoristili svoj ulagački potencijal dok ostali fondovi još nisu uložili ni četvrtinu sredstava koja su im povjerena.

Zanimljivo tržište
Da je Hrvatska iznimno zanimljiva private equity zajednici potvrdilo je istraživanje PriceWaterHouseCoopersa (PWC), koji je u izvješću “Private Equity Trend Report 2007” došao do podatka da svaki 25. fond rizičnog kapitala iz SAD-a i EU zainteresiran da u idućih pet godina realizira ulaganje u Hrvatsku. Po tom je pokazatelju naša zemlja u rangu s Litvom, Slovačkom i Rusijom, te ispred Srbije i Ukrajine. Međutim, zemlje poput Slovenije, Austrije, te Bugarske i Rumunjske još bilježe veći interes fondova rizičnog kapitala. Posebno je to izraženo u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj za koje je interes takvih investitora tri puta veći nego za ulaganja u Hrvatsku. PWC dodaje da je srednja i istočna Europa u ovom trenutku jedno od glavnih žarišta razvoja private equityja na svijetu. Naime, četvrtina vodećih svjetskih private equity fondova planira u idućih pet godina proširiti svoje operacije u našoj regiji, a kao ključne prednosti ulaganja u toj regiji investitori navode brzi ekonomski rast, velik tržišni potencijal kompanija, niske nadnice i zadovoljavajući regulatorni okvir.

Učetverostručen interes ulagača

Prema podacima Emerging Markets Private Equity Association (EMPEA), lani je interes ulagača u private equity fondove u srednjoj i istočnoj Europi porastao za četiri puta na čak 9,48 milijardi eura. Europska udruga private equity i venture capital fondova (EVCA) objavila je pak da su samo godinu prije fondovi rizičnog kapitala prikupili 2,25 milijardi eura, a 2005. godine 1,29 milijardi eura. Koliko je strelovit rast interesa za ulaganja u private equity fondove u našoj regiji najbolje pokazuje da su 2003. godine takvi fondovi mogli privući tek 312 milijuna eura kapitala.




Autor: Bernard Ivezić
20. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close