Središnje banke trebale bi razmisliti o povećanju kamatnih stopa čak i u uvjetima niske inflacije, poručuje vodeći stručnjak Banke za međunarodna poravnanja (BIS) uoči skorašnjeg godišnjeg sastanka koji će vjerojatno najveću pozornost posvetiti osmomjesečnoj globalnoj financijskoj krizi koja je ‘odnijela’ okom 400 milijardi dolara. Kriza koja je izbila na američkom tržištu hipotekarnih zajmova bila je samo “kap koja je prelila čašu”, koja je ozbiljno uzdrmala financijski sustav, ali ne predstavlja glavni uzrok globalne financijske krize, kazao je stručnjak BIS-a, čelnik istraživanja i analize Claudio Borio u svojoj studiji o krizi. Analiza donosi određene lekcije koje upućuju na to da bi središnji bankari trebali uspostaviti pravila za spašavanje financijskih tržišta kako bi se odgovorne moglo primorati da plate cijenu. Borio upire prstom u agencije za određivanje kreditnih rejtinga, ističući kako se rejtinzi moraju poboljšati, te dodaje kako bi paketi bonusa koji se isplaćuju u financijskoj industriji trebali biti manje velikodušni. No najkontroverzniji odlomci studije odnose se na poruke središnjim bankarima da budu spremni podići kamatne stope čak i kada je inflacija pod kontrolom kako bi time minimalizirali oštre korekcije cijena imovine u kasnijem razdoblju i posljedičnu nestabilnost. Takve sugestije osjetljive su jer neki politički glasovi u eurozoni pozivaju Europsku središnju banku (ECB) da kamatne stope održava niskima te su se protivili kada ih je banka počela podizati kako bi suzbila inflaciju u budućnosti, tvrdeći da je inflacija pod kontrolom. Otada je snažan rast cijena, ponajprije na tržištu nekretnina, doživio oštre korekcije kao što je bio slučaj u krizi na tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova, a znatno su porasle i cijene sirovina. Borio je kazao kako je ta drama ponovila mnoge aspekte dosadašnjih kriza, ukazujući kako je takva dinamika nasljedna, a da svaka generacija ponavlja iskustva svojih prethodnika u velikom broju detalja. Za sve takve krize moglo bi se reći da su uzrokovane prekomjernim poduzimanjem rizika u dobrim vremenima koji se pretvore u nevolju. Povećanje dostupnosti novca ograničavanjem kamatnih stopa teži poticati rast cijena imovine. Zadaća monetarne politike, prema njegovim je riječima, da zauzdava takve procese. “Glavni izazov monetarne politike jest taj što se financijske neravnoteže mogu povećavati i u odsustvu očitih inflatornih pritisaka”, upozorio je Borio. Kriza koja je izbila početkom kolovoza prošle godine tek je stjecajem okolnosti uzrokovana debaklom na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih zajmova, koji je bio samo “kap koja je prelila čašu” na krilima preopterećenog sustava dugim razdobljem visokih stopa rasta i niskih kamatnih stopa. BIS, forum svjetskog središnjeg bankarstva, godišnje zasjedanje održava 30. lipnja.
(AFP)