Novim zakonom o tržištu kapitala koji će stupiti 1. siječnja sljedeće godine predviđa se ukidanje kotacija javnih dioničkih društava (JDD) što je mnoge navelo na zaključak kako će doći do velikog povlačenja dionica sa Zagrebačke burze. Neki već imaju i katastrofičan scenarij po kojemu će na tržištu kapitala ostati tek 15 dionica. “Ne mislim da će doći do bilo kakve znatne promjene jer će obveze kakve su do sada bile za kompanije izlistane na kotaciji JDD ostati, ali u drugom obliku”, kaže Željko Kardum, glasnogovornik Zagrebačke burze, naglasivši da “zbog toga neće biti potrebe za njihovim povlačenjem”.

Transparentnost kotacije
Naime, kotacija JDD do sada je bila obveza brojnih dioničkih društava te je, iako je na početku bilo otpora, dovela do veće transparentnosti njihova poslovanja jer su kompanije obvezne Zagrebačkoj burzi objavljivati svoja financijska izvješća. Tu obvezu je uvela Vlada koja je zakonom natjerala društva koja su ispunjavala kriterije od najmanje 100 dioničara i 30 milijuna kuna temeljnoga kapitala da izlistaju svoje dionice na kotaciji JDD. Početkom sljedeće godine, međutim, kako bi se zakon uskladio s pravnim stečevinama Europske unije, kotacija JDD se ukida jer u Bruxellesu objašnjavaju da se ne može nikoga natjerati da izlista svoju dionicu na kotaciji tako da će novi zakon onemogućiti izlistavanje dionica bez suglasnosti izdavatelja. Mnogo je društava već prilikom odluke o formiranju kotacije javno dioničkih društava prije pet godina izbjeglo tu obvezu smanjivanjem broja dioničara ili pak temeljnoga kapitala. Zbog toga se mnogi boje da će ukidanjem ove odredbe doći do povlačenja brojnih tvrtki kojima ne odgovara velika transparentnost. Naime, veći dio njih, iako su ušli u tu kotaciju, očito je to napravio samo zbog ispunjavanja zakona te će se zato nakon ukidanja te kotacije novim zakonom o tržištu kapitala odmah povući s burze. Kardum se ne slaže s tim: “Ne znači da će se tvrtke automatski brisati. O ovome se govori već dugo. Jedva se tvrtke s kotacijom JDD natjeralo da im poslovanje bude transparentnije, teško da će im se sada dopustiti da se ona smanji. Pitanje je samo kome će trebati slati i objavljivati izvješća jer nikome ne odgovara smanjivanje transparentnosti”. On pretpostavlja da će dioničari imati isti interes.

Reakcija tržišta
“Osim toga”, nastavlja Kardum, “mnogi iz različitih razloga ionako čekaju da uđu u prvu kotaciju pa će im ovo vjerojatno biti poticaj da ubrzaju s odlukom”. Zagrebačkoj burzi, naravno, ne odgovara da dođe do povlačenja dioničkih društava jer od njih živi. Ne treba, međutim, zanemariti da većina članova Uprave ima dionice kompanija na čijemu su čelu. Njima zasigurno ne odgovara da ne znaju točno kakva je cijena dionica na tržištu i da im upravo ono ne diktira cijenu. Osim toga tržište kapitala već je dovoljno razvijeno, a u vlasnika je već sazrela svijest da je Zagrebačka burza idealno mjesto za jeftino prikupljanje kapitala. To su već napravile sasvim privatne tvrtke poput Magme ili Atlantic grupe. Kako je tek nedavno mirovinskim fondovima dopušteno ulaganje u kotaciju JDD, pitanje je kako će reagirati njihovi portfelji nakon njezina ukidanja. Sigurno je da regulator više neće moći govoriti o ograničenjima ulaganja u kotaciju JDD-a, nego limitima u odnosu na, primjerice, free float i kotaciju, kako je to već jednom kazao Ante Samodol, predsjednik Hanfe, odnosno imat će kriterije koji nemaju veze s administrativnim postocima, nego tržišnim uvjetima i opreznim ili prudencijalnim pristupom. Ukidanje kotacije JDD-a svejedno je zabrinulo analitičare koji poručuju da bi odlazak velikog broja tvrtki s burze bila loša za tržište. Vrlo je vjerojatno da će neke od tvrtki otići sa ZSE, ali većina njih ionako su u režimu posebnog trgovanja jer je burza nedavno posebnim režimom ograničila njihovo trgovanje.

Opsežan zakon o tržištu kapitala

Novi zakon o tržištu kapitala, koji je početkom svibnja na svojim Internetskim stranicama predstavila Hanfa, prilično je opsežan i sadrži čak 610. članaka, što nije i čudno s obzirom na veliku materiju koju regulira. Napravljen je kao dio usklađivanja regulative za područje investicijskih usluga i tržišta financijskih elemenata sa Europskom unijom i njenom stečevinom te zbližavanjem sa MiFID-ima (direktive Europske unije za financijske usluge). Nekim je odredbama nacrt zakona već na samom svom početku izrade, kako je to inače slučaj s važnim zakonima, izazvao bijes brokerskih kuća jer je zabranio financiranje vlasničkoga udjela u brokerskim društvima kreditom jer je novim zakonom investicijsko društvo dužno usvojiti planove postupanja u situacijama krize likvidnosti.