Internet nam donosi web-stranice prepune informacija i zabave, a elektronička pošta i chat revolucionirali su komunikacije. No sve to ima i svoju mračnu stranu, koja sve više brine korisnike interneta jer u zamjenu za te koristi daju sve više svojih osobnih podataka. Sve veći broj ljudi uviđa da kada koriste internet često otkrivaju podatke o sebi za koje ni ne slute da ih odaju, no koji komercijalnim web-siteima i marketerima omogućuju da im prodaju robe i usluge. Ponekad se takve informacije otvoreno traže: registrirate se na neki web site i ispunite formular. Sljedeći put kad se ulogirate na taj site otkrijete da vas očekuju reklame za sportsku opremu ako ste mlađi muškarac ili kozmetiku ako ste žena. U nekim drugim zgodama ustanovite da razni drugi web siteovi i oglašivači imaju gotovo magični uvid u ono što vas zanima: kao da ste i kod njih ispunjavali razne formulare premda nikad niste. Svi oni to mogu činiti zahvaljujući “kolačićima” (cookies), malim dokumentima s informacijama koje ostave web siteovi koje posjetite. Marc Rotenberg, iz Centra za elektroničku privatnost – organizacije koja se zalaže za privatnost na internetu, kaže da često kompanije proklamiraju svoju politiku zaštite privatnosti koja, pokaže se, uopće to nije: “Mislim da ljudi nisu u krivu kada izjavu o čuvanju svoje privatnosti protumače kako to znači da njihovi osobni podaci neće biti odani nikome drugom. Tvrtke, međutim, uglavnom rade upravo to, ograđujući se sitno tiskanim klauzulama u kojima su nabrojane iznimne situacije. Mislim da je to pogrešno i rađa probleme.” Napredak tehnologije omogućuje da prikupljanje i analiziranje osobnih podataka postaje oglašivačima i komercijalnim websajtovima sve jednostavnije. Taj se proces zbiva čitavo vrijeme, bez obzira jesu li korisnici Interneta svjesni da oglašivači brižno prate svaki njihov klik mišem.
(VOA)