Financiranje nekretnina banke koje posluju u Hrvatskoj prepoznale su kao specifičan segment bankarskog poslovanja, odnosno korporativnog bankarstva, istaknuo je Alan Herjavec iz Société Généralea – Splitske banke na Četvrtoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina. Potvrdio je to podacima da na uzoru devet vodećih banaka koje u Hrvatskoj čine 89 posto aktive bankarskog sektora, njih sedam puža usluge posredovanja pri prodaji nekretnina. U istom se omjeru primjenjuju posebne procedure i kreditne politike za financiranje nekretnina, ali i u slučaju ulaganja ili namjere investiranja u vlasničku glavnicu projekata u Hrvatskoj. Također poslovne banke, koje čine 71 posto aktive bankarskog sektora, smatraju da u hrvatskoj bankarskoj praksi postoje ujednačeni standardi financiranja nekretnina koje primjenjuju. Tako je prosječan omjer iznosa kredita i ukupnih troškova projekta, tzv. prosječni LTC, u Hrvatskoj 75 posto, dok je LTV ili odnos iznosa kredita i procjene vrijednosti nekretnine 70 posto.

Zanimanje za stanogradnju
Banke su u proteklom razdoblju najviše bile zainteresirane za financiranje stambene gradnje što je i logično zbog goleme potražnje u tom segmentu tržišta nekretnina te je sedam vodećih banaka upravo tu klasu nekretnina rangiralo na prvo mjesto u svojem portfelju. Usprkos opadajućoj potražnji za stanovima, posebice na najvažnijem tržištu u Hrvatskoj, onom u Zagrebu, banke očekuju da će i u sljedećih pet godina financiranje stambene gradnje zadržati dominantnu ulogu u njihovim kreditnim portfeljima. Odmah iza stambenih nekretnina smjestile su se nekretnine iz klase uredskih zgrada i turističkih objekata. No Herjavec očekuje da će zanimanje za uredske prostore u sljedećem razdoblju stagnirati te da će uz turističke objekte bankama postati zanimljive industrijske nekretnine. Na tom tragu je i Philip Bay iz Colliersa koji upravo u tom tržišnom segmentu očekuje povećan rast zbog nedostatne ponude. S optimizmom banke gledaju i na potencijal tržišta nekretnina, pa tako čak njih osam predviđa daljnji rast tržišta od najmanje deset posto godišnje. Iako nisu izašli podaci za 2007., očekuje se stagnacija kreditnih porfelja u toj godini, i to ponajprije zbog ograničavajućih mjera HNB-a, rekao je Herjavec. Dakle, pitanje je hoće li on rasti u istom omjeru kada je 2006. prema konzervativnoj procjeni kreditnog portfelja vezanog uz financiranje nekretnina iznosio 10,4 milijarde u donosu na 5,9 milijardi kuna iz 2005. godine.

Svijet u krizi
Herjavec prognozira da će projekti biti financirani iz inozemstva zbog manjih kamata, a što mogu zahvaliti HNB-u, dok će banke u Hrvatskoj nastojati refinancirati postojeći portfelj. Prema udjelu kredita za nekretnine u korporativnim kreditima banaka, Hrvatska je 2006. s nešto manje od 11 posto bila iza Poljske i Mađarske. Međutim, prema udjelu kredita za nekretnine u ukupnoj aktivi banaka, Hrvatska se našla ispred tih zemalja s udjelom od oko pet posto. Promjene koje Herjavec očekuje na tržištu financiranja nekretnina u EU jest pooštrenje kreditne politike. Takav razvoj situacije očekuje i Thibault Dutreix iz EBRD-a koji kaže da se tržište zajmova suočava s velikim poteškoćama i neizvjesnostima.

Misija EBRD-a za tranziciju hrvatske ekonomije

Prioritetna misija ERBD-a je podupiranje tranzicije Hrvatske i zemalja Balkana prema tržišnoj ekonomiji, i to putem investicija u privatni sektor, naročito u nekretnine i turizam, rekao je Thibault Dutreix iz EBRD-a. Posljednja jača EBRD-ova “uplitanja” u turistički sektor su 24 milijuna eura equity investicije u Jadranka Hoteli te 53 milijuna eura u Adriatica Luxury Hotele. Također Dutreix smatra da ERBD treba iskoristiti mogućnost da poveća ulogu na hrvatskom tržištu nekretnina.