Poslovne banke lani su ostvarile bruto dobit od 294 milijuna eura, što je za 42 posto više u usporedbi s prethodnom godinom. Najveću dobit postigla je niška AIK banka sa 63,3 milijuna eura, zatim Raiffeisen banka sa 55,7 milijuna i Intesa SanpPaolo sa 41,6 milijuna eura. U postocima najveći dobitak postigla je Raiffeisen banka koja je u odnosu na 2006. godinu udvostručila profit. Gubitak od 24,3 milijuna eura imala je domaća Agrobanka. Ukupni plasmani banaka povećani su za 39,5 posto. Zajmovi gospodarstvu iznose 57,5 posto, a stanovništvu 39,8 posto. U prošloj godini gospodarstvu je odobreno 1,395 milijardi, a stanovništvu 1,301 milijarda novih kredita.

Utjecaj NBS-a
Povećano zaduživanje građana primoralo je Narodnu banku da početkom godine zaoštri monetarnu politiku povećavajući postupno referentnu kamatnu stopu sa 9,5 na čak 15,25 posto te uvođenjem mjere prema kojoj građani mogu za otplatu zajmova izdvojiti najviše trećinu mjesečne plaće. Budući da mnogi imaju opterećenje koje prelazi tu granicu, banke su, kao izlaz, ponudile refinanciranje uzetih kredita novim zaduživanjima, dajući građanima priliku da vrate stare zajmove. Kamate na te kredite kreću se od 14 do 18 posto, što se, prema ocjeni kritičara bankarskog poslovanja, smatraju zelenaškima. Banke su lanjsku rekordnu dobit ostvarile zahvaljujući visokim kamatama.

Prihodi od kamata, naknada i provizija gotovo su 40 posto veći u posljednjem tromesečju 2007. godine u odnosu na prvih devet mjeseci protekle godine. Podizanjem referentne kamatne stope NBS nastoji primorati poslovne banke na još veće povećanje kamata kako bi kod stanovništva smanjio potražnju za novim kreditima. Zaoštravanjem monetarne politike NBS nastoji obraniti projicirani rast bazne inflacije (cijene koje se slobodno određuju) na najviše šest posto kao i stabilizirati tečaj domaće valute koji od početka godine bilježi osjetne oscilacije. Dinar je, u odnosu na euro, u prva tri mjeseca izgubio na vrijednosti 5,2 posto, ali je zahvaljujući intervencijama središnje banke na Međubankarsko devizno tržište (MDT) u travnju došlo do oporavka dinara koji se gotovo vratio na vrijednost koju je imao početkom godine.

Kolebanje banaka
Posljednjeg tjedna uoči održavanja parlamentarnih izbora dinar je počeo ponovo posrtati tako da mu je vrijednost pala za oko dva posto i pored intervencije NBS-a sa 10 milijuna eura na MDT. Razlog tomu je što kod poslovnih banaka postoji kolebanje treba li kupovati ili prodavati euro. Neizvjesnost proizlazi iz nesigurnosti koja će politička opcija dobiti povjerenje biračkog tijela. U slučaju pobjede radikala i Koštuničinog DSS-a prognozira se daljnji pad vrijednosti dinara. Radovan Jelašić, guverner NBS-a, smatra da su monetarne vlasti učinile sve što su mogle na polju stabilizacije tečaja, ali da će od ekonomske politike buduće vlade ovisiti hoće li ciljevi ovogodišnje ekonomske politike biti ostvareni. Iako se na temelju ostvarene dobiti može reći da poslovnim bankama na srpskom financijskom tržištu teče med i mlijeko, u bankama ne misle tako. Nijedna se još nije usudila podići kamate jer bi time smanjila poslovanje, pa se koriste ostvarene rezerve tako da mjere NBS-a još ne daju očekivane plodove. Goran Pitić, predsjednik UO Société Générale banke, koja ima najdulju tradiciju poslovanja u Srbiji, smatra da je nastupilo burno i kritično razdoblje koje će se nepovoljno odraziti na strukturu poslovanja banaka u Srbiji. Osam banaka je u posljednja tri mjeseca 2007. godine smanjilo broj radnika, a 25 banaka je povećalo broj zaposlenih. Najviše Prokredit, za 87, i Raiffeisen za 69 ljudi. Na srpskom financijskom tržištu posluje 35 banaka (dvije manje nego lani), od kojih se 21 nalazi u vlasništvu inozemnog kapitala, šest je u većinskom vlasništvu domaćeg kapitala, a u osam država posjeduje većinski udjel.