Međunarodna rejting agencija Standard & Poor’s izdala je izvješće u kojem stoji da je austrijski bankarski sektor jedan od najkonkurentnijih u Europi te da je za to u najvećem dijelu zaslužan doprinos zemalja središnje i istočne Europe jer je austrijsko tržište prezasićeno domaćom bankarskom ponudom, pa je tako ograničen potencijal za profitabilan rast. Svoje su poslovne zahvate u središnjoj i istočnoj Europi najviše koncentrirale Bank Austria Creditanstalt, Erste banka, Sparkassen koji je također u vlasništvu Erste banke, i Raiffeisen Zentralbank Österreich. Ukupna imovinska baza od najaktivnijih austrijskih banaka u CEE regiji već čini jednu četvrtinu konsolidirane bilance cjelokupnog austrijskog bankarskog sektora. Međutim, relativan doprinos austrijskih podružnica iz CEE zemalja znatno je viši od 40 posto zahvaljujući boljim granicama zarade prije i poslije provizija od rizika kao i boljoj troškovnoj efikasnosti unatoč tekućim investicijama u ekspanziju svojeg poslovanja. Svoj spas za ostanak na vrhu konkurentnosti austrijske banke našle su i u Hrvatskoj. Tako je Raiffeisen banka u Hrvatskoj prošle godine ostvarila dobit od 509 milijuna kuna ili 1,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Volksbanka je ostvarila čak 141 posto veću dobit, dok je Erste banka prošle godine ostvarila najbolji rezultat do sada povećanjem neto dobiti od 47,1 posto. Unatoč tome što austrijske banke crpe profitabilnost iz CEE zemalja, u S&P-u smatraju da u ocjenu rejtinga austrijskog bankarskog sektora, a koja je AAA/Stable/A-1+, u obzir moraju uzeti i određeni rizik. On se ponajprije odnosi na rizik od znatnog rasta zaduženosti u stranim valutama u tim zemljama, i to dominantno u eurima i švicarskim francima. I kompanijama i kućanstvima u zemljama kao što je Hrvatska, Mađarska i Rumunjska ta su dugovanja praktična jer institucije tih zemalja redovito provode kontrolu na fiskalnom i monetarnom tržištu radi prevencije većih i kritičnih poteza. Kako to vide u S&P-u, investitori razlikuju “slabije” zemlje s vanjskim neravnotežama gdje porast privatne potrošnje znatno premašuje investicije. Prema najgorem scenariju, koji podrazumijeva tešku krizu i ekonomske nestabilnosti, strane valute u rastućim tržištima mogle bi deprecirati, dok bi kamate istodobno mogle porasti, što bi moglo uzrokovati goleme gubitke.
Spas za ostanak na vrhu konkurentnosti austrijske banke našle su i u Hrvatskoj
Međunarodna rejting agencija Standard & Poor’s izdala je izvješće u kojem stoji da je austrijski bankarski sektor jedan od najkonkurentnijih u Europi te da je za to u najvećem dijelu zaslužan doprinos zemalja središnje i istočne Europe jer je austrijsko tržište prezasićeno domaćom bankarskom ponudom, pa je tako ograničen potencijal za profitabilan rast. Svoje su poslovne zahvate u središnjoj i istočnoj Europi najviše koncentrirale Bank Austria Creditanstalt, Erste banka, Sparkassen koji je također u vlasništvu Erste banke, i Raiffeisen Zentralbank Österreich. Ukupna imovinska baza od najaktivnijih austrijskih banaka u CEE regiji već čini jednu četvrtinu konsolidirane bilance cjelokupnog austrijskog bankarskog sektora. Međutim, relativan doprinos austrijskih podružnica iz CEE zemalja znatno je viši od 40 posto zahvaljujući boljim granicama zarade prije i poslije provizija od rizika kao i boljoj troškovnoj efikasnosti unatoč tekućim investicijama u ekspanziju svojeg poslovanja. Svoj spas za ostanak na vrhu konkurentnosti austrijske banke našle su i u Hrvatskoj. Tako je Raiffeisen banka u Hrvatskoj prošle godine ostvarila dobit od 509 milijuna kuna ili 1,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Volksbanka je ostvarila čak 141 posto veću dobit, dok je Erste banka prošle godine ostvarila najbolji rezultat do sada povećanjem neto dobiti od 47,1 posto. Unatoč tome što austrijske banke crpe profitabilnost iz CEE zemalja, u S&P-u smatraju da u ocjenu rejtinga austrijskog bankarskog sektora, a koja je AAA/Stable/A-1+, u obzir moraju uzeti i određeni rizik. On se ponajprije odnosi na rizik od znatnog rasta zaduženosti u stranim valutama u tim zemljama, i to dominantno u eurima i švicarskim francima. I kompanijama i kućanstvima u zemljama kao što je Hrvatska, Mađarska i Rumunjska ta su dugovanja praktična jer institucije tih zemalja redovito provode kontrolu na fiskalnom i monetarnom tržištu radi prevencije većih i kritičnih poteza. Kako to vide u S&P-u, investitori razlikuju “slabije” zemlje s vanjskim neravnotežama gdje porast privatne potrošnje znatno premašuje investicije. Prema najgorem scenariju, koji podrazumijeva tešku krizu i ekonomske nestabilnosti, strane valute u rastućim tržištima mogle bi deprecirati, dok bi kamate istodobno mogle porasti, što bi moglo uzrokovati goleme gubitke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu