Cijene sirove nafte u iduće dvije godine mogle bi iznositi između 150 i 200 dolara za barel kao posljedica nedostatka adekvatnog rasta ponude, smatraju analitičari investicijske kuće Goldman Sachs. Voditelj radne skupine koja je izradila analizu Arjun Murti još je u ožujku 2005. godine najavljivao naftni “superudar” prognozirajući kako će barel 2009. godine vrijediti između 50 i 150 dolara. Na njujorškom tržištu prosječna cijena sirove nafte iznosila je 2005. godine 56,71 dolar, godinu dana poslije 66,23 dolara, da bi lani prosječna cijena bila 72,36 dolara. “Sasvim je izgledno da će u idućih godinu dana barel nafte stajati između 150 i 200 dolara”, ističu analitičari Goldman Sachsa, navodeći nekoliko važnih razloga za takav scenarij. Naime, ni rastući troškovi nisu obeshrabrili rastuću potražnju u brzorastućim gospodarstvima, predvođenih Kinom, Indijom i bliskoistočnim zemljama.

Kina uvećala proizvodnju
Kina je, kako navode u Goldman Sachsu, udvostručila potrošnju u odnosu na studeni 2001. godine kada je barel u New Yorku stajao svega 16,7 dolara. Na rast cijene utječe i napeta situacija između Sjedinjenih Država i Irana vezana uz iranski razvoj iskorištavanja nuklearne energije. U Nigeriji, inače najvećem afričkom izvozniku nafte, pobunjenici od početka 2006. godine intenzivno napadaju postrojenja međunarodnih kompanija slijedom čega je tamošnji najveći proizvođač Royal Dutch Shell smanjio proizvodnju. Prema podacima Bloomberga, u Venezueli je od 2002. godine proizvodnja pala sa 3 na 2,34 milijuna barela dnevno. Iračka proizvodnja drastično je manja u odnosu na razdoblje prije 2003. kada je uslijedila američka invazija na tu zemlju. U Meksiku je pak od listopada output pao ispod 3 milijuna barela nakon što tamošnja državna kompanija Petroleos Mexicanos nije uspjela kompenzirati 30-postotni pad proizvodnje na najvećem polju Cantarell otkuda dolazi 40 posto meksičke nafte. “U mnogim zemljama proizvođačima, napose onima izvan OPEC-a, postoje ograničenja u ponudi, dok istovremeno potražnja iz Kine i Bliskog istoka nastavlja rasti”, napominje konzultant kuće Purvin & Gerzt iz Singapura Victor Shum. On ističe kako sadašnja situacija potiče ulagače na velike investicije u naftu što dodatno pogoduje rapidnom povećanju njezine cijene.

Napadi na postrojenja
U ponedjeljak su pak cijene nafte porasle zbog izvješća o napadu na nigerijsko postrojenje za preradu nafte što je potpirilo bojazni od problema u opskrbi. Cijena sirove nafte na američkom tržištu porasla je za 58 centi, na 116,9 dolara po barelu. Londonsko je tržište u ponedjeljak bilo zatvoreno zbog praznika. Glasnogovornik Royal Dutch Shella Precious Okolobo izjavio je tijekom vikenda da je zbog napada na Shellovo postrojenje na jugu Nigerije smanjena proizvodnja nafte u toj afričkoj zemlji. Pa ipak, osjetniji rast cijena nafte ograničilo je jačanje dolara koji je crpio potporu iz pozitivnih vijesti o američkom gospodarstvu. Novi su pokazatelji s američkog tržišta rada prigušili strahovanja od recesije u SAD-u, umanjivši izglede za skorašnje ponovno sniženje ključnih kamatnih stopa.

Nafta iz brazilskog Tupia već iduće godine

Brazilska naftna kompanija Petroleo Brasileiro mogla bi početi vaditi naftu iz polja Tupi godinu dana prije nego je planirano. “Polje nije toliko problematično za eksploataciju kako smo prije procjenjivali. Nafta se nalazi na tek nešto više od 7 kilometara ispod morske površine”, izjavio je predsjednik Uprave Jose Sergio Gabrielli. Krajem prošle godine Brazilci su naveli kako nafta leži na dubini od oko deset kilometara. Polje Tupi inače je najveće naftno nalazište zapadne hemisfere još od 1976. godine. Kako poručuju u brazilskoj kompaniji radovi će početi u prvom tromjesečju iduće godine.