Tvornica keksa i vafla Koestlin iz Bjelovara u prošloj je godini ostvarila 77,6 milijuna kuna neto dobiti, što je znatan porast u odnosu na godinu prije kada je dobit iznosila nešto više od osam milijuna kuna. Prema podacima iz tvrtkina financijskog izvješća na Zagrebačkoj burzi, ovakav poslovni rezultat nije proizašao iz spektakularnog rasta proizvodnje i prodaje njihovih proizvoda, već zbog financijskog prihoda. Kako je za Poslovni dnevnik kazao direktor Koestlina Krešimir Pajić, tvrtka je prodajom dionica IPK Kandit uvelike poboljšala svoje rezultate poslovanja u prošloj godini. Ukupni prihodi Koestlina lani su iznosili 310,76 milijuna kuna i povećani su 110,4 posto u odnosu na godinu prije.

Smanjena prodaja
U pojašnjenju poslovnih rezultata navodi se kako je najveći dio prihoda ostvaren prodajom dionica, dok je prodaja na domaćem i ino-tržištima očekivana. Prihod od prodaje u zemlji lani je, naime, smanjen za 5,6 posto, na 83,7 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu manji su za 1,7 posto, došli su na 42,5 milijuna kuna. Iz financijskog izvješća vidljivo je da financijski prihodi bilježe rast sa 7,26 milijuna kuna, koliko su iznosili u 2006. godini, na 175,93 milijuna kuna u prošloj godini. Pritom su prihodi od kamata i ostali financijski prihodi povećani sa 7,05 na 175,9 milijuna kuna. Ukupni rashodi Koestlina u prošloj su godini ostvareni u iznosu od 216,19 milijuna kuna i veći su prema godini prije za 54,8 posto. U strukturi rashoda najznačajniji su materijalni troškovi i troškovi prodane robe koji su s iznosom od 107,4 milijuna kuna zabilježili rast u odnosu na godinu prije za 15,3 posto. Rast bilježe i troškovi amortizacije, sa sedam milijuna kuna na 49,6 milijuna kuna te troškovi osoblja sa 25,6 milijuna kuna na 26,6 milijuna kuna. Znatno su povećani i financijski rashodi, za 248,2 posto na 10,34 milijuna kuna.

Promjena vlasnika
Bjelovarska tvrtka ostvarila je u 2006. godini dobit od 8,03 milijuna kuna uz ukupni prihod od 147,6 milijuna. Kako su izvijestili iz Bjelovara, u pet godina Koestlin je u novu tehnologiju uložio oko 70 milijuna kuna te su sadašnji kapaciteti oko 29 tisuća tona konditorskih proizvoda. Poslovanje u bjelovarskoj tvrtki planiraju dodatno povećati prihode upotrebom alternativnih izvora energije. U Bjelovaru je prije dvije godine predstavljena studija mogućnosti iskorištavanja geotermalnog izvora u Velikoj Cigleni te geotermalne elektrane pokraj Bjelovara iz čije bi gradnje profitirao i Koestlin. U prvoj fazi elektrana bi imala neto snagu 4 MW, a u drugoj fazi 8 do 10 MW. U Koestlinu su izračunali da bi troškove sušenja keksa smanjili za čak 50 posto. Koestlin je, unatoč tomu što je posljednjih godina porastao uvoz konditorskih proizvoda, povećao svoju prodaju i izvoz otkako je prije pet godina novi vlasnik postao širokobriješki Mepas. Promjenom vlasništva došlo je i do novog zapošljavanja. Uz 300 radnika novi je vlasnik u tvrtki zaposlio još dodatnih 300.

Projekt izvoza u Rusiju tek na početku

Koestlin je sredinom 2007. godine pokrenuo znatan izvozni posao na tržište Rusije nakon priprema koje su trajale oko godinu dana. Potpisan je ugovor s tvrtkom Vladimirski hljeb iz okolice Moskve i poslano je prvih 15 šlepera. Isporuke su bile planirane za idućih šest mjeseci nakon čega je planirana analiza tog poslovnog poteza. Predsjednik Uprave Koestlina Krešimir Pajić kaže da je još prerano reći nešto više o tome jer se za tih šest mjeseci uglavnom ispipavalo i učilo o ruskom tržištu. Prave efekte tog projekta Pajić očekuje kroz dvije do pet godina.