Srednji tečaj dinara iznosi 79,94 dinara za jedan euro što predstavlja najveću vrijednost srpske valute u posljednja tri mjeseca. Tome su pridonijele česte intervencije Narodne banke Srbije (NBS) iz deviznih rezervi, zbog čega je došlo do njihova smanjivanja. Prema izjavi Radovana Jelašića, guvernera središnje banke Srbije, dinar će zadržati postojeći odnos s eurom do održavanja parlamentarnih izbora 11. svibnja, a poslije toga tečaj će ovisiti o tome kakvu će ekonomsku politiku voditi nova vlada. Najnepovoljniji odnos dinara prema euru u 2008. bio je 28. veljače kada je srednji tečaj iznosio 83,8286 dinara za jedan euro. Dinar je u odnosu na europsku valutu imao najveću vrijednost 1. siječnja kada je jedan euro vrijedio 79,2362 dinara.

Pad eura
Monetarne vlasti održavanjem vrijednosti dinara i stabiliziranjem tečaja nastoje stvoriti pogodno ozračje za držanje ovogodišnjeg rasta inflacije u predviđenom okviru od najviše šest posto. Inflacija se prva tri mjeseca izmakla kontroli i na godišnjoj razini iznosi 12 posto, što je dvostruko više od planirane. Središnja je banka spustila vrijednost eura u odnosu na srpsku valutu zahvaljujući intervencijama na Međubankarskom deviznom tržištu (MDT) na kojemu se tečaj određuje na temelju ponude i potražnje. Tijekom protekla četiri mjeseca NBS je intervenirao s više od 50 milijuna eura. To je dovelo do smanjivanja deviznih rezervi zemlje iako je najveći dio deviza s kojima je obavljena intervencija na MDT-u prikupljen iz mjenjačkih poslova. Nastojanje monetarnih vlasti da vrate inflaciju u planirane okvire ima svoju negativnu cijenu što se manifestira u vanjskotrgovačkoj razmjeni. Zbog slabljenja eura pada izvoz, a raste uvoz. Ekonomisti upozoravaju da bi takvo kretanje moglo izazvati ozbiljne poremećaje. Vanjskotrgovački deficit u prva dva mjeseca iznosio je 1,2 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 32,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je, prema podacima zavoda za statistiku, 46,6 posto što je dva posto manje nego u 2007. godini.

Smanjenje deviznih rezervi
Na rast uvoza najviše utjecaja imala je nabavka energenata koji sudjeluju u uvozu sa 23,5 posto, zatim uvoz željeza i bakra, kao i robe široke potrošnje. Lanjski vanjskotrgovački deficit iznosio je 8,8 milijardi dolara što je 21,6 posto BDP-a. Da bi Srbija primjerice dostigla Hrvatsku u pogledu izvoza, potrebno joj je 5,8 godina, a Sloveniju tek za 10,4 godine. Vanjskotrgovački deficit pokriva se investicijama, zaduživanjem u inozemstvu i iz deviznih rezervi.

Male šanse za sporazum Beograda s EU

Londonski poslovni list Financial Times ocjenjuje kako u ovom trenutku nema mnogo izgleda da bi Srbija mogla potpisati Sporazum o stabilizaciji i prodruživanju s EU. Iako se tehnička vlada u Srbiji i dalje nada da će dugo odgađani sporazum potpisati ovaj tjedan i tako povećati šanse proeuropskih kandidata na parlamentarnim izborima u svibnju, malo je vjerojatno da bi se rješenje moglo postići u posljednjem trenutku, piše list. FT dodaje da kompromisni prijedlog koji su predstavile Nizozemska i Belgija podrazumijeva potpisivanje sporazuma tek u lipnju, poslije izbora na kojima bi nacionalisti mogli osvojiti najveći broj mjesta u parlamentu. Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić izjavio je da je vlada spremna odmah potpisati SSP.