Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Tko je preživio, a tko se prodao

Autor: Marija Crnjak
29. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Čini se da je ministar zdravstva Darko Milinović u proteklih nekoliko mjeseci imao odlučiti pod čijim stolcem gori jači požar i zapravo nije nikakvo iznenađenje da je, barem za ovu godinu, odabrao bolnice umjesto ljekarni. Bolnicama koje grcaju u dugovima prije mjesec dana povećao je limite pod uvjetom da ravnatelji izravno odgovaraju ako ih ne opravdaju do srpnja. No tim jednim udarcem ministar je zapravo uspio zadovoljiti dvije najjače grupacije, bolnički sustav i dobrim dijelom dobavljače lijekova koji će konačno dočekati da im bolnice vrate barem dio dugovanja koja su u nekim slučajevima starija od tri godine. Iz većih bolničkih limita, naime, u planu je i podmirivanje veledrogerijama, tako da će dobavljači ove godine biti mnogo bolje raspoloženi prema državi. I pacijenti će biti mirniji jer vrlo vjerojatno neće biti prijetnji blokadom isporuke lijekova. No kako je to jučer slikovito komentirao jedan naš sugovornik, ljekarnicima se po svemu sudeći sprema jedan dobar “vritnjak” i bit će zanimljivo vidjeti kako će se izvući iz blata u koje će vrlo brzo upasti mnogi od njih. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, naime, unatoč najavama ni ove godine neće doživjeti svoju sanaciju, što će najviše pogoditi upravo ljekarnike. Proračun za lijekove opet je za osamstotinjak milijuna slabiji od potrebnog, mjesečno se barem sedamdeset milijuna manje slijeva u ljekarničke blagajne i pitanje je vremena kad će se rokovi plaćanja rastegnuti na opasnih 250 dana, što nije daleko jer su sad već dostigli 230. No za razliku od prethodnih godina kad su računali na pritisak dobavljača, ljekarnici bi ovog puta mogli ostati sami. Dakako, najbolje će pritom proći apoteke s dobrim prometom, pogotovo kad je u pitanju prodaja bezreceptnih i ostalih proizvoda poput pelena, ortopedske obuće i medicinskih uređaja, što ne moraju nužno biti gradske apoteke. Nove okolnosti najteže će pogoditi vlasnike pojedinačnih apoteka čija egzistencija ovisi o HZZO-u, a mnoge bi mogle prisiliti na izmjenu načina poslovanja, modernizaciju marketinga, eventualno okrupnjavanje i odricanje dijela suvereniteta u korist smanjenja troškova. Bit će zanimljivo vidjeti i kako će se ponašati Hrvatska ljekarnička komora za koju bi ovo mogao biti test u kojem će pokazati koliko je sposobna ujediniti struku. Kako će se priča završiti, nije teško prognozirati. Situacija će se navlačiti do točke pucanja i Vlada će krajem ljeta rebalansom ugasiti požar. Tko je do tad preživio, preživio je, a tko se morao prodati, prodao se. Čekamo Novu godinu i Djedu Mrazu pišemo pismo da nam donese sanaciju HZZO-a i garanciju da će država početi podmirivati svoje dugove.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Čini se da je ministar zdravstva Darko Milinović u proteklih nekoliko mjeseci imao odlučiti pod čijim stolcem gori jači požar i zapravo nije nikakvo iznenađenje da je, barem za ovu godinu, odabrao bolnice umjesto ljekarni. Bolnicama koje grcaju u dugovima prije mjesec dana povećao je limite pod uvjetom da ravnatelji izravno odgovaraju ako ih ne opravdaju do srpnja. No tim jednim udarcem ministar je zapravo uspio zadovoljiti dvije najjače grupacije, bolnički sustav i dobrim dijelom dobavljače lijekova koji će konačno dočekati da im bolnice vrate barem dio dugovanja koja su u nekim slučajevima starija od tri godine. Iz većih bolničkih limita, naime, u planu je i podmirivanje veledrogerijama, tako da će dobavljači ove godine biti mnogo bolje raspoloženi prema državi. I pacijenti će biti mirniji jer vrlo vjerojatno neće biti prijetnji blokadom isporuke lijekova. No kako je to jučer slikovito komentirao jedan naš sugovornik, ljekarnicima se po svemu sudeći sprema jedan dobar “vritnjak” i bit će zanimljivo vidjeti kako će se izvući iz blata u koje će vrlo brzo upasti mnogi od njih. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, naime, unatoč najavama ni ove godine neće doživjeti svoju sanaciju, što će najviše pogoditi upravo ljekarnike. Proračun za lijekove opet je za osamstotinjak milijuna slabiji od potrebnog, mjesečno se barem sedamdeset milijuna manje slijeva u ljekarničke blagajne i pitanje je vremena kad će se rokovi plaćanja rastegnuti na opasnih 250 dana, što nije daleko jer su sad već dostigli 230. No za razliku od prethodnih godina kad su računali na pritisak dobavljača, ljekarnici bi ovog puta mogli ostati sami. Dakako, najbolje će pritom proći apoteke s dobrim prometom, pogotovo kad je u pitanju prodaja bezreceptnih i ostalih proizvoda poput pelena, ortopedske obuće i medicinskih uređaja, što ne moraju nužno biti gradske apoteke. Nove okolnosti najteže će pogoditi vlasnike pojedinačnih apoteka čija egzistencija ovisi o HZZO-u, a mnoge bi mogle prisiliti na izmjenu načina poslovanja, modernizaciju marketinga, eventualno okrupnjavanje i odricanje dijela suvereniteta u korist smanjenja troškova. Bit će zanimljivo vidjeti i kako će se ponašati Hrvatska ljekarnička komora za koju bi ovo mogao biti test u kojem će pokazati koliko je sposobna ujediniti struku. Kako će se priča završiti, nije teško prognozirati. Situacija će se navlačiti do točke pucanja i Vlada će krajem ljeta rebalansom ugasiti požar. Tko je do tad preživio, preživio je, a tko se morao prodati, prodao se. Čekamo Novu godinu i Djedu Mrazu pišemo pismo da nam donese sanaciju HZZO-a i garanciju da će država početi podmirivati svoje dugove.

Autor: Marija Crnjak
29. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close