Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Ove godine nema ništa od najavljene sanacije HZZO-a

Autor: Marija Crnjak
28. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Veledrogerije će najbolje proći jer su bolnicama povećani limiti da bi im platili dug

Iako je ministar zdravstva Darko Milinović stupanjem na dužnost najavio da će jedan od prvih njegovih poteza biti stabilizacija sustava plaćanja lijekova te svođenje rokova plaćanja na dogovorenih 150 dana, sanacija HZZO-a u ovoj se godini neće provesti, doznaje Poslovni dnevnik iz izvora bliskih Ministarstvu. Doduše, situacija će biti nešto drukčija nego prethodnih godina jer će ovoga puta najdeblji kraj izvući ljekarne, za razliku od bolnica kojima su prije mjesec dana dodijeljeni veći bolnički limiti kako bi, među ostalim, mogle podmiriti i nagomilane dugove prema veledrogerijama. Dobavljači lijekova stoga će ove godine biti u nešto boljem položaju, što još više jača strah ljekarnika koji više neće moći računati na pritisak veledrogerija i proizvođača na Vladu. Nedavne prijetnje nekih moćnijih ljekarničkih lanaca o tužbama i potraživanju kamata na račun produženih rokova plaćanja, mogle bi stoga uskoro biti manje sramežljive nego dosad.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Uplata ljekarnama
Sukladno ovogodišnjem proračunu, svaki mjesec Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ljekarnama uplati osamdesetak milijuna kuna manje nego li je potrebno. Naime, za potrošnju lijekova u ovogodišnjem budžetu Zavod raspolaže sa 2,3 milijarde kuna, dok je godišnja potrošnja za lijekove otprilike na razini 3,1 milijarda kuna. Budući da se ukupan budžet dijeli na dvanaestine, mjesečno se za lijekove podmiruje 190 umjesto oko 270 milijuna kuna, što je osamdeset milijuna kuna manje od potrebnog. Istodobno je HZZO uveo plaćanje lijekova jednom mjesečno umjesto dva puta u mjesecu, navodno zbog racionalizacije troškova administracije. Međutim, da li zbog uhodavanja novog sustava ili nekih nešto manje slučajnih razloga, zasad nije točno utvrđen datum naplate pa se ljekarnici boje da je to zapravo još jedan od načina na koji se mogu rastegnuti rokovi. Dok se donedavno rok plaćanja ljekarnama držao na dvjestotinjak dana, kako doznajemo već je prešao 230 dana, što je već na rubu podnošljivog. Ljekarnici se boje što će tek biti za par mjeseci kad se dug počne gomilati. “Problem zbog manjeg proračuna za lijekove od stvarne potrošnje nastat će vrlo skoro i od ministra još čekamo obećani odgovor kako misli pronaći rješenje izvan zadanog proračuna. Treba također napomenuti da država ljekarnama duguje još 650 milijuna kuna za lijekove iz prošle godine”, ističe predsjednik Hrvatske ljekarničke komore Mate Portolan.

Iako je ministar zdravstva Darko Milinović stupanjem na dužnost najavio da će jedan od prvih njegovih poteza biti stabilizacija sustava plaćanja lijekova te svođenje rokova plaćanja na dogovorenih 150 dana, sanacija HZZO-a u ovoj se godini neće provesti, doznaje Poslovni dnevnik iz izvora bliskih Ministarstvu. Doduše, situacija će biti nešto drukčija nego prethodnih godina jer će ovoga puta najdeblji kraj izvući ljekarne, za razliku od bolnica kojima su prije mjesec dana dodijeljeni veći bolnički limiti kako bi, među ostalim, mogle podmiriti i nagomilane dugove prema veledrogerijama. Dobavljači lijekova stoga će ove godine biti u nešto boljem položaju, što još više jača strah ljekarnika koji više neće moći računati na pritisak veledrogerija i proizvođača na Vladu. Nedavne prijetnje nekih moćnijih ljekarničkih lanaca o tužbama i potraživanju kamata na račun produženih rokova plaćanja, mogle bi stoga uskoro biti manje sramežljive nego dosad.

Uplata ljekarnama
Sukladno ovogodišnjem proračunu, svaki mjesec Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ljekarnama uplati osamdesetak milijuna kuna manje nego li je potrebno. Naime, za potrošnju lijekova u ovogodišnjem budžetu Zavod raspolaže sa 2,3 milijarde kuna, dok je godišnja potrošnja za lijekove otprilike na razini 3,1 milijarda kuna. Budući da se ukupan budžet dijeli na dvanaestine, mjesečno se za lijekove podmiruje 190 umjesto oko 270 milijuna kuna, što je osamdeset milijuna kuna manje od potrebnog. Istodobno je HZZO uveo plaćanje lijekova jednom mjesečno umjesto dva puta u mjesecu, navodno zbog racionalizacije troškova administracije. Međutim, da li zbog uhodavanja novog sustava ili nekih nešto manje slučajnih razloga, zasad nije točno utvrđen datum naplate pa se ljekarnici boje da je to zapravo još jedan od načina na koji se mogu rastegnuti rokovi. Dok se donedavno rok plaćanja ljekarnama držao na dvjestotinjak dana, kako doznajemo već je prešao 230 dana, što je već na rubu podnošljivog. Ljekarnici se boje što će tek biti za par mjeseci kad se dug počne gomilati. “Problem zbog manjeg proračuna za lijekove od stvarne potrošnje nastat će vrlo skoro i od ministra još čekamo obećani odgovor kako misli pronaći rješenje izvan zadanog proračuna. Treba također napomenuti da država ljekarnama duguje još 650 milijuna kuna za lijekove iz prošle godine”, ističe predsjednik Hrvatske ljekarničke komore Mate Portolan.

Ministar i trgovci
Prema našim informacijama, ministar Milinović prošlog se tjedna sastao samo s predstavnicima veledrogerija, a tema je bila upravo povećanje bolničkih limita, no zasad se ne nazire rješenje za ljekarne, a sve nade zapravo su upućene eventualnom rebalansu proračuna koji bi ugasio požar u zadnji tren. Pitanje je, međutim, u kojoj mjeri bi i rebalans, ako ga bude, ove godine mogao biti darežljiv opet s obzirom na veće bolničke limite. Najmlađu ljekarnički lanac Farmacia u vlasništvu Atlantic Grupe, koji je početkom godine vrlo ambiciozno krenuo u akvizicije ljekarni, mogao bi biti jedna od nada drugim ljekarnama koje nemaju toliku moć kad je u pitanju utjerivanje dugova od države. Atlanticov ljekarnički lanac Farmacia okuplja 33 ljekarne čiji je ukupni promet 250 milijuna kuna, a vlasnik Atlantica Emil Tedeschi vrlo je jasno kazao da kani učiniti sve da poboljša dosadašnji sustav plaćanja i poslovanja, uključujući i metode pritiska kao što je naplata kamata za kašnjenje u plaćanju u iznosu od 15 posto. Naplata kamata prešutnim dogovorima svih partnera HZZO-a dosad je izbjegavana, dijelom stoga što je praksa države bila plaćanje “u zadnji čas”, no i zbog svijesti da država “kad-tad” plaća i da je s njom pametnije održavati dobre odnose. Pitanje je, međutim, koliko će partneri još imati strpljenja budući da su njihova očekivanja barem za ovu godinu očito izigrana.

Autor: Marija Crnjak
28. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close