Može li se uopće zamisliti bankarsko poslovanje bez kamata? To doista izgleda kao nogomet bez golova ili kao vožnja automobila bez motora. Ali takve banke ne samo da postoje – nego su obveza u muslimanskom svijetu. Poslovni čovjek sa Zapada koji pokušava sklopiti posao u nekoj muslimanskoj zemlji jedva može vjerovati svojim ušima kada mu lokalni partneri objašnjavaju što sasvim jasno piše u Kuranu: “Onaj tko plaća kamatu i onaj tko uzima kamatu, onaj tko svjedoči tom poslu kao i onaj koji piše taj ugovor – sva četvorica su griješnici koji će na kraju završiti u plamenu pakla.” Ali naravno da i u najortodoksnijoj muslimanskoj zemlji ima načina nekako zaobići ovaj propis. Na primjer, kada netko želi kupiti automobil – na Zapadu bi rekli na kredit. Kredit je, doduše, zabranjen, ali nigdje u Kuranu ne stoji da se nešto ne smije prodavati uz dobit. Dakle, banka kupuje automobil i prodaje ga na rate – naravno, uz dobit koja pokriva sve troškove. Zaid El Mogadedi, voditelj Instituta za muslimansko bankarstvo u Frankfurtu: “Na prvi pogled to onda izgleda kao igra riječima. Ali muslimanska ekonomija polazi od toga da novac kao takav nema nikakvu vrijednost nego da je samo sredstvo za razmjenu. U tom smislu banka ima sasvim drugu funkciju: Ona mora natjerati novac da cirkulira i sama sudjelovati u transakcijama. Tako se novac uvijek koristi kako bi pridonijeli i ukupnoj ekonomiji. Drugim riječima, moglo bi se reći da je financijsko tržište prema muslimanskim kriterijima snažnije povezano sa gospodarskim životom. Spekulacije s valutnim tečajevima, Hedge-fondovi, preprodaja dužničkih obaveza – što je, na primjer, dovelo do hipotekarne krize u SAD; sve je to po islamskim propisima zabranjeno. Zapadnjaci bi se zapravo trebali prije sramiti nego čuditi: i za kršćane i za židove je prije bilo zabranjeno obračunavati kamate.
(DW)