U uvjetima kad je imovina financijskog sektora 60 posto veća od BDP-a Hrvatske ne treba posebno naglašavati kako je stabilnost financijskog sustava izuzetno važna. Ona bi se najsažetije mogla opisati kao glatko funkcioniranje svih čimbenika sustava. Govoreći o pitanju stabilnosti i ulozi Hanfe kao regulatora u dijelu nebankovnog financijskog sektora, njezin je predsjednik Uprave Ante Samodol podsjetio i kako pokazatelji razvitka pojedinih segmenata financijskog sustava jasno upućuju da je on nesimetričan. Odnos kredita prema BDP-u je 70 posto, a udio redovnog prometa na Zagrebačkoj burzi prema BDP-u samo osam posto.

Solidarnost i povjerenje
Glavni pokazatelj financijske stabilnosti kod banaka je adekvatnost kapitala, ali to će se uskoro implementirati i za brokerske kuće. “Kod mirovinskih i investicijskih fondova ne postoji instrument adekvatnosti kapitala da bi, primjerice, regulator s te strane mogao iskoristiti pristup temeljen na riziku i tako regulirati da mirovinski ili investicijski fondovi stabiliziraju tržište. Ponavljam, toga nema”, kaže Samodol. Od iduće godine društva koja upravljaju portfeljima tek će početi računati adekvatnost. Kod mirovinskih fondova sada se na temelju broja članova izdvajaju određena sredstva u jamstveni polog, a sutra kad se uđe u Europsku uniju imat će garancijski fond. Sve je to neka ručna ili poluautomatska mehanizacija koju je teško pokretati u okviru regulacije. “U trenutku kad je CROBEX 5240 bodova (na kraju 2007.) i kad je imovina portfeljnih ulagača na vrhuncu, od najveće važnosti za stabilnost sustava je upravo ponašanje portfeljnih ulagača. Kad pogledate da je 31. prosinca imovina otvorenih investicijskih fondova i mirovinskih fondova bila na razini od gotovo 52 milijarde, zaista je od velike važnosti svaki njihov pokret, svaki može utjecati na stabilnost. Mogu se složiti da se itekako kratkoročno osjeti na tržištu kad u jednom danu netko povuče 100 milijuna kuna iz nekog fonda, a toliki je prosječan dnevni promet na burzi. Isto tako nismo mogli prešutjeti pravilnik koji je donesen na temelju zakonskih odredbi. S druge strane moramo braniti princip da ljudi kojima je to posao mogu i moraju sami odlučivati i upravljati imovinom. To je njihovo pravo, a u konačnici su za to i odgovorni. Hanfa kao regulator nikome ne može oduzeti to pravo. Jesmo li o tome razgovarali? Jesmo. Održali smo nekoliko sastanaka, i to nije nikakva tajna. Tražili smo malo više solidarnosti sa stanjem na tržištu. U dugom krugu razgovora s fond-menadžerima investicijskih fondova fokusirali smo se na to koliko poznaju svoje klijente i koliko brinu o komunikaciji na toj relaciji. U financijskoj industriji ne vrijedi narodna poslovica prema kojoj nekome ne može svanuti dok drugome ne padne mrak, a povjerenje je ključno. Mirovinski fondovi povukli su desetak posto sredstava iz investicijskih fondova. Mogu se složiti da se to možda moglo izvesti na drukčiji način, ali to ne znači da se ne bi dogodilo ono što se dogodilo”, zaključio je Samodol. I ostali sudionici složili su se da je traženje “krivaca” za ono što se događalo na ZSE samo po sebi deplasirano jer valu globalnog pesimizma nisu izbjegla ni razvijenija tržišta, a kamoli ona u razvoju, posebice nakon višegodišnjih visokih stopa rasta indeksa. U nizu analiziranja proteklih zbivanja moglo bi se naći mnoštvo elemenata koji su imali utjecaja na ono što se posljednjih mjeseci događalo.

Nema jednog krivca
“Razmišljajući o svemu tome pokušao sam izolirati jedan specifičan utjecaj i reći: ”Kad ovoga u prošlosti ne bi bilo, sadašnjost bi bila bitno drukčija“. Koliko god sam pokušavao, nisam uspio naći jedan važan element kao jedinog krivca/faktora. Dodao je kako se često potpuno zaboravlja da su mirovinska društva ”profesionalni fond-menadžeri koji naplaćuju svoje usluge od članova svojih fondova, a zauzvrat ulažu njihovu imovinu na tržišta kapitala prema zakonu i prema svim ograničenjima koja nam nameće i regulator i sam zakon.”

Bauk MiFID-a sve bliži, slijedi smanjenje broja sudionika

Proces približavanja EU za sudionike tržišta kapitala donosi i velike regulatorne promjene, ponajprije vezano uz famozne smjernice MiFID-a. Što će one, odnosno novi zakon o tržištu vrijednosnih papira značiti za industriju? Samodol kaže kako već za iščitavanje zakon od oko 600 članaka treba dobra kondicija i razumijevanje EU-direktiva. Uz činjenicu da će se njime uvesti adekvatnost kapitala, sve ono što on nameće financijski je prilično zahtjevno. Ne usuđujem se prognozirati koliko će to stajati pojedinog sudionika, ali na nedavnom sastanku s 10-ak brokera u vezi s pojedinim direktivama sadržajem zakona, nije baš bilo “oduševljenja”. Ako se zakon počne primjenjivati 1. siječnja 2009., to znači i početak izdvajanja u fond za zaštitu ulagatelja koji će se voditi pri Središnjoj depozitarnoj agenciji. Usklađivanje adekvatnosti brokerskih kuća pak trebalo bi završiti sredinom iduće godine, a prvi kvartalni izvještaji uslijedili bi potkraj rujna. Tko “zaglavi” s adekvatnošću kapitala ne bi smio na tržištu dočekati 2010. Nešto opipljiviji , premda neizravni komentar, dao je Josip Galinec. “Svi volimo misliti kako je Zagrebačka burza velika sa svojih oko sto milijuna kuna dnevnog prosjeka. No burze u Pragu ili Budimpešti, primjerice, imaju desetak puta veće prosječne promete, a u posljednjih godinu dana (ožujak ove prema lanjskom ožujku) u Budimpešti je broj investicijskih društava smanjen sa 22 na 20. U Pragu je broj društava također smanjen 10-ak posto, na manje od 20. U Hrvatskoj je u tom razdoblju osnovano barem desetak novih investicijskih društava raznih vrsta; imamo oko 60 brokerskih kuća i 35 društava za upravljanje fondovima. U Beogradu, čija je burza znatno manja po burzovnom prometu od Zagreba danas je čak 90-ak aktivnih brokerskih kuća. ”Možda ti podaci ponešto govore u kojem će smjeru ići razvoj događaja”, kaže.

Plan djelovanja za slučaj ‘gašenja’ nekog fonda

S obzirom na razmjere povlačenja novca iz investicijskih fondova, jedan od scenarija koji se nameće kao mogućnost je kopnjenje imovine ponekog od manjih fondova, odnosno za neke i mogući put prema likvidaciji. Ivo Šulenta, zamjenik predsjednika Uprave Hanfe, kaže kako je regulator već razgovarao s fond-menadžerima što raditi u slučaju da neki od fondova ‘izgubi dah’. U tom slučaju prešutni je dogovor da se primijeni princip solidarnosti. Veći bi fondovi “uskočili” u radi izbjegavanja većih poremećaja. U takvim situacijama, dakako, od primarne je važnosti pitanje cijene, tj. utrživosti i likvidnosti. “Hanfa ne može utjecati na to po kojoj cijeni bi se paketi nelikvidnijih dionica kupovali”.

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Tržište rada i obrazovanje

Karijera više ne počinje nakon diplome

Kad su prihvatljive dvostruke naknade

Situacija u kojoj novac svojih članova dajemo našim kolegama u OIF-ovima pomalo je neobična, kaže Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda, jer smo kao fond-menadžeri koji naplaćuju naknade dali novac drugim fond-menadžerima koji također naplaćuju naknade. Takva situacija može se opravdati samo kad je to jedini način da do nekih investicija možemo doći. Osim izloženosti na regionalnim tržištima, to je bio slučaj i s nizom domaćih dionica tijekom cijele prošle godine. Ako smo htjeli doći do nekih dionica na hrvatskom tržištu kapitala, nismo to mogli učiniti direktno nego kroz OIF-ove. Kad nam se otvorila mogućnost da dio toga možemo početi sami pokrivati izravnim ulaganjem te izbjegnuti da članovi plaćaju dvostruku naknadu, to smo potkraj godine i počeli primjenjivati, te su uz to mirovinski fondovi izravno kupovali dionice i ne može se govoriti o bijegu iz domaćih dionica. To jasno pokazuje i Hanfina statistika.