EN DE

Dobit Ericssona Nikole Tesle osam posto veća nego rekordne 2004.

Autor: Snježana Vujsić Sardelić
10. ožujak 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Neto dobit iznosila je 236 milijuna kuna, a prihodi od prodaje povećani su 4,7 posto, na 1,6 milijarde kuna. Najznačajnija su tržišta, uz Hrvatsku, Švedsku i BiH, bili Kazahstan i Bjelorusija, a u Rusiji je došlo do očekivanog pada prodaje

Premda je pri prezentaciji rezultata Ericssona Nikole Tesle za 2004. godinu naglašeno kako će tu rekordnu godinu biti teško nadmašiti, 2005. je ENT-u ipak donijela rast i može se reći da je bila uspješna. U usporedbi sa 2004. prihodi od prodaje povećani su 4,7 posto, na 1,62 milijarde kuna, dok su knjižene narudžbe zadržane na razini rekordne 2004. godine (+0,2 posto) i iznosile su 1,608 milijardi kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rastuća konkurencija
To se smatra uspjehom ponajprije zbog toga što ETN posluje u vrlo žestokoj i rastućoj konkurenciji, osobito s Dalekog istoka, uslijed čega je bruto marža zabilježila pad od tri posto pa je u 2005. godini bila 20 posto. No zato je lagano porasla operativna marža (+0,5 posto) pa je u 2005. iznosila 14,5 posto. U skladu s tim, operativna je dobit u odnosu na 2004. godinu povećana za 1,71 posto, na 234,92 milijuna kuna. Ericssonova je dobit prije oporezivanja rasla čak devet posto, na 268,4 milijuna kuna, dok je neto dobit bila veća za osam posto i iznosila je 235,7 milijuna kuna. Sedmu godinu zaredom Ericsson je ostvario pozitivan novčani tok koji je iznosio 47 milijuna kuna. Ericsson i dalje čvrsto stoji na tri glavna stupa svojega poslovanja – prodaji na domaćem tržištu, prodaji na internom Ericssonovu tržištu i prodaji u izvozu. Udio domaćeg tržišta u ukupnoj prodaji iznosio je 29 posto. U kompaniji su posebno zadovoljni zbog toga što su poslovi na domaćem tržištu rasli 25 posto što se pripisuje i dobivanju novoga kupca – trećega mobilnog operatera Tele 2 koji u području fiksnih i mobilnih sustava u Hrvatskoj drži 11 posto ETN-ove prodaje. VIPnet je sa svojih 37 posto najvažniji partner, dok THT drži 30 posto prodaje. Procjene su, inače, da će tržište fiksne telefonije padati, a mobilne rasti pa se očekuje i daljni pad udjela THT-a. Na drugoj strani, u Ericssonu se nadaju da bi mogli pojačati poslovne odnose s T-Mobilom. Prošla je godina najuspješnija dosad bila i u segmentu porasta prodaje poslovnih komunikacijskih sustava velikim poslovnim subjektima (Hrvatske željeznice, Ministarstvo obrane, Vodatel, Hrvatska elektroprivreda, Croatia Airlines i dr.). Izvoz čini 71 posto Ericssonove prodaje. Pri tome je interno Ericssonovo tržište bilo zastupljeno s 18 posto, a izvoz u ostale zemlje predstavljao je 53 posto. Vrijednost toga izvoza iznosila je 852 milijuna kuna. Najznačajnija pojedinačna tržišta u prošloj godini uz Hrvatsku, Švedsku i BiH bila su Kazahstan i Bjelorusija na kojima je kompanija prošle godine potpisala neke od povijesnih ugovora. Na tržištu Kazahstana, primjerice, s novim kupcem TOO TelecomNetom ugovoren je posao vrijedan 39 milijuna eura, a riječ je o isporuci, implementaciji i integraciji opreme namijenjene uspostavi suvremene mreže višestruke namijene. U Rusiji je, pak, došlo do očekivanog pada prodaje jer veliki kupac ETK-a, Svyazinvest, prolazi proces privatizacije i smanjuje ulaganja u svoju fiksnu mrežu. Izvoz na interno Ericssonovo tržište u 2005. porastao je 31 posto u odnosu na 2004. i iznosio je 297 milijuna kuna.

Premda je pri prezentaciji rezultata Ericssona Nikole Tesle za 2004. godinu naglašeno kako će tu rekordnu godinu biti teško nadmašiti, 2005. je ENT-u ipak donijela rast i može se reći da je bila uspješna. U usporedbi sa 2004. prihodi od prodaje povećani su 4,7 posto, na 1,62 milijarde kuna, dok su knjižene narudžbe zadržane na razini rekordne 2004. godine (+0,2 posto) i iznosile su 1,608 milijardi kuna.

Rastuća konkurencija
To se smatra uspjehom ponajprije zbog toga što ETN posluje u vrlo žestokoj i rastućoj konkurenciji, osobito s Dalekog istoka, uslijed čega je bruto marža zabilježila pad od tri posto pa je u 2005. godini bila 20 posto. No zato je lagano porasla operativna marža (+0,5 posto) pa je u 2005. iznosila 14,5 posto. U skladu s tim, operativna je dobit u odnosu na 2004. godinu povećana za 1,71 posto, na 234,92 milijuna kuna. Ericssonova je dobit prije oporezivanja rasla čak devet posto, na 268,4 milijuna kuna, dok je neto dobit bila veća za osam posto i iznosila je 235,7 milijuna kuna. Sedmu godinu zaredom Ericsson je ostvario pozitivan novčani tok koji je iznosio 47 milijuna kuna. Ericsson i dalje čvrsto stoji na tri glavna stupa svojega poslovanja – prodaji na domaćem tržištu, prodaji na internom Ericssonovu tržištu i prodaji u izvozu. Udio domaćeg tržišta u ukupnoj prodaji iznosio je 29 posto. U kompaniji su posebno zadovoljni zbog toga što su poslovi na domaćem tržištu rasli 25 posto što se pripisuje i dobivanju novoga kupca – trećega mobilnog operatera Tele 2 koji u području fiksnih i mobilnih sustava u Hrvatskoj drži 11 posto ETN-ove prodaje. VIPnet je sa svojih 37 posto najvažniji partner, dok THT drži 30 posto prodaje. Procjene su, inače, da će tržište fiksne telefonije padati, a mobilne rasti pa se očekuje i daljni pad udjela THT-a. Na drugoj strani, u Ericssonu se nadaju da bi mogli pojačati poslovne odnose s T-Mobilom. Prošla je godina najuspješnija dosad bila i u segmentu porasta prodaje poslovnih komunikacijskih sustava velikim poslovnim subjektima (Hrvatske željeznice, Ministarstvo obrane, Vodatel, Hrvatska elektroprivreda, Croatia Airlines i dr.). Izvoz čini 71 posto Ericssonove prodaje. Pri tome je interno Ericssonovo tržište bilo zastupljeno s 18 posto, a izvoz u ostale zemlje predstavljao je 53 posto. Vrijednost toga izvoza iznosila je 852 milijuna kuna. Najznačajnija pojedinačna tržišta u prošloj godini uz Hrvatsku, Švedsku i BiH bila su Kazahstan i Bjelorusija na kojima je kompanija prošle godine potpisala neke od povijesnih ugovora. Na tržištu Kazahstana, primjerice, s novim kupcem TOO TelecomNetom ugovoren je posao vrijedan 39 milijuna eura, a riječ je o isporuci, implementaciji i integraciji opreme namijenjene uspostavi suvremene mreže višestruke namijene. U Rusiji je, pak, došlo do očekivanog pada prodaje jer veliki kupac ETK-a, Svyazinvest, prolazi proces privatizacije i smanjuje ulaganja u svoju fiksnu mrežu. Izvoz na interno Ericssonovo tržište u 2005. porastao je 31 posto u odnosu na 2004. i iznosio je 297 milijuna kuna.

Još 230 stručnjaka
Gordana Kovačević, predsjednica Uprave kompanije, naglasila je kako je zadovoljna rezultatima velikim dijelom i zato što je ETN uspio biti 15-ak posto bolji od plana i rekordne 2004., ali i zato što su kompaniji na internom tržištu dodijeljene još veće odgovornosti na području istraživanja i razvoja te u Globalnom centru za isporuku usluga. Upravo zbog toga narasle su potrebe za novim zapošljavanjima pa je tako u 2005. zaposleno 230 novih stručnjaka. Ukupno je 2004. i 2005. ETN zaposlio 340 mladih ljudi. U kompaniji od 1280 zaposlenih 86 posto njih ima visoku stručnu spremu. Inače, u Ericssonu su prošle godine kupcima ponudili nove poslovne modele te cijeli niz novih inovativnih rješenja uz primjenu vrhunskih tehnologija. I dalje se iznimna važnost pridaje provođenju programa troškovne učinkovitosti, a prodajni, opći i administrativni troškovi dodatno su smanjeni sa 7,4 na 7,0 posto prihoda od prodaje. Naglasak je stavljen i na upravljanje vanjskim dobavljačima, pri čemu su transparentnost i konkurentnost bile osobito važne za smanjenje troškova. Prognoze za 2006. svode se na napore za daljnjim rastom, s tim da je cilj tvrtke održati postojeću razinu na hrvatskom tržištu, a rasti na izvoznima.

K. Kopsejak, analitičar Global Investa

Dividenda 19 kuna po dionici

U pogledu zaduženosti tvrtke 2005. nije bilo znatnijih promjena. Dugoročne su obveze neznatno smanjene (-3 posto) na ionako zanemarivih 7,16 milijuna kuna, a one kratkoročne financijske pale su za 20-ak milijuna kuna pa su na kraju prosinca prošle godine iznosile niskih 52,99 milijuna kuna. U isto su vrijeme rast zabilježile gotovo sve imovinske stavke kompanije. Tako je primjerice dugotrajna imovina kompanije povećana na 206,15 milijuna kuna, a porasla su i potraživanja od kupaca (+10,95 posto) pa su na kraju 2005. dosegnula 669,59 milijuna kuna. Također je došlo do snažnog porasta kratkotrajne financijske imovine (za 58,6 posto) pa je ona na kraju 2005. dosegnula iznos od visokih 492,15 milijuna kuna. U tom smislu, a s obzirom na rast likvidne imovine, jasno je da ENT u promatranom razdoblju nije imao nikakvih problema s održavanjem visoke razine tekuće likvidnosti. Stoga su se u kompaniji, a s obzirom na ostvarenu dobit te stabilan i snažan novčani tok, odlučili isplatiti i dividendu koja bi trebala iznositi 19 kuna po dionici. Što se tiče upravljanja rizicima, kompanija je nakon revizije politike vezane uz rezerviranja za potraživanja od kupaca primijenila nove metode. Temeljitom analizom utvrđene su odgovarajuće rezerve za dugotrajna, visokorizična potraživanja koja pokrivaju sve rizike. Prepoznato je znatno smanjenje rizika za potraživanja iz Bjelorusije jer su se plaćanja počela odvijati prema utvrđenom planu, uz kraći rok naplate potraživanja. To je dovelo do smanjenih rezerviranja i jednokratnoga pozitivnog učinka u 2005. u iznosu od 43,5 milijuna kuna.

Autor: Snježana Vujsić Sardelić
10. ožujak 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close