U travnju 1908. godine Harvard Corporation službeno je otvorila Harvard Business School (HBS). Tri tisuće ljudi, što profesora, što studenata, slavi prvih 100 godina i vodi diskusiju hoće li HBS biti u svom drugom stoljeću jednako uspješan kao u prvom. Škola prva je uvela studije slučajeva, case studies, u kojima studenti rješavaju problematične situacije u kojima se kompanije nalaze, a to je utrlo put glavnom (i izuzetno profitabilnom) proizvodu, MBA studiju. Iako postoje nesuglasice tko je i gdje izmislio MBA (Tuck Business School pri Dartmouthu osnovala je godinama prije i dodjeljivala diplome postdiplomcima koji su studirali menadžment), HBS je MBA učinio slavnim i zasigurno igrao odlučujuću ulogu u stvaranju moderne poslovne edukacije. To tržište opet raste eksplozivno, nakon briga početkom ovog desetljeća. HBS slavi, zovu ga “najboljim od svoje vrste”, a blagoslovljen je i sa 2,8 milijardi dolara koje mu ostavljaju studenti željni uspjeha i bogatstva. Kontekst u kojem harvardska poslovna škola mora graditi budućnost na svojem uspjehu znatno se razlikuje od situacije u kojem je osnovana 1908. godine. Jedan od osnovanih strahova je što će se dogoditi s potražnjom za MBA diplomama. Kao što analitičari kažu, strategija Henry Forda o prodavanju Modela T “u bilo kojoj boji, sve dotle dok je crna”, funkcionirala je briljantno – dok se nije iznenada ugasila. U današnjem svijetu menadžerske edukacije prisutne su sve boje, ne samo “crni” HBS-ov pristup s dvije godine studiranja, te studentima u kasnim dvadesetim godinama i s tri do pet godina radnog staža. Svojedobno je osam posto svjetskih MBA studenata dolazilo s Harvarda, danas manje od jedan posto. Neki konkurenti razvili su nove programe, neke osnovale podružnice u drugim zemljama. No, uz privlačenje odličnih profesora i uvođenje kolegija o etici, liderstvu i socijalnoj odgovornosti, sve su šanse da će i sljedećih sto godina biti Harvardu na ponos.