Najatraktivnija slovenska dioničarska društva s trgovačkog parketa Ljubljanske burze (LJSE) lani su ustrajno i svjesno povećavala svoju zaduženost. U skupini tih 26 “burzovnih zvijezda” koje je analizirao ljubljanski list Dnevnik samo je jedna snizila svoje obveze, a ostalima ni zaoštravanje uvjeta na tržištu kredita ni više kamatne stope nisu spriječili dodatno zaduživanje. Tako su te tvrtke potkraj prošlogodišnjeg prosinca imale čak 9,56 milijarda eura takvih obveza što je za tri milijarde eura više nego što je iznosila ukupna vrijednost njihova kapitala. Samo lani je 26 analiziranih društava svoje obveze povećalo za 1,6 milijardi eura, a u protekle dvije godine za još 478 milijuna eura više.

Burzovne zvijezde u dugovima
Zbog visokog rasta obveza koje su u većini slučajeva premašile rast kapitala posljedično je snižen i stupanj kapitala u financiranju pa je prosječna “burzovna zvijezda” potkraj prošle godine imala još samo 53,9-postotni udio kapitala u financiranju, a ostatak su bile obveze. Docent ljubljanskog Ekonomskog fakulteta dr. Aljoša Valentinčič kao jedan od najvažnijih razloga za smanjivanje kapitala u financiranju spominje porezni štit koji takav način financiranja omogućava. Trend povećanja udjela obveza u financiranju bio je prema Valentinčičevu mišljenju u više slučajeva posljedica čak svjesne odluke Uprave jer se na takav način povećava prinos na dionicu. Pa ipak, dodaje Valentinčič, društva s većim udjelom kapitala u financiranju relativno su sigurnija, a usto im velik udio kapitala u financiranju daje nešto više rezerve u slučaju ako donesu odluku o preuzimanju. Dnevnikova je analiza pokazala da je potkraj prošle godine najveći udio kapitala u financiranju imalo društvo Aerodrom Ljubljana, a zatim Lesnina i Luka Koper. Direktor Lesnine Bojan Papič drži da njegova tvrtka, s obzirom na stanje u trgovačkom sektoru, ima i previše dobru strukturu financiranja i podsjeća da je u svijetu posve uobičajeno da trgovci imaju više obveza nego kapitala.

Velika ulaganja Intereurope
Među društvima s najmanjim udjelom kapitala u financiranju u prvom je planu grupa Iskra Avtoelektrika, a tomu u prilog se navodi da je visok stupanj zaduženosti u većoj mjeri posljedica odluke vlasnika nego uprave. Za potvrdu toj tvrdnji navodi se podatak da je Iskra Avtoelektrika 2005. i 2006. godine za isplatu dividendi svojim dioničarima izdvojila gotovo dvije trećine dobiti ostvarene iz poslovanja tih godina. Nadalje, dio razloga treba tražiti i u visokom rastu troškova poslovanja i investicija u proteklih pet godina, objašnjava predsjednik Uprave Iskre Avtoelektrike Aleš Nemec. Manje od trećine kapitala u financiranju imaju i skupine ACH i najveći slovenski maloprodajni trgovinski lanac Mercator. U ACH-u objašnjavaju da su lani baš zbog financijske poluge dosegnuli visoku isplativost kapitala, a planiranje financijske strukture za sljedeće godine jedan je od temeljnih elemenata njihova strateškog plana. Najveći se udio kapitala u financiranju lani smanjio u grupi Etol što se pripisuje prošlogodišnjoj podjeli Etola na dva dijela. Visok je stupanj kapitala u financiranju lani uočen i u Intereuropi što predsjednik Uprave Andrej Lovšin pripisuje velikim investicijama koje su uglavnom financirane kreditima banaka. Lovšin priznaje da je udio dugova u financiranju jedan od važnijih elemenata koji utječe na mogućnost uzimanja novih kredita banaka, ali im stanje jamči mogućnost financiranja razvoja pomoću novih kredita banaka.

Gorenje i Merkur lani najviše povećali dugove

Među tvrtkama koje su u Sloveniji lani udio kapitala u financiranju povećale u najvećoj mjeri nalaze se Gorenje i Merkur, dok se u farmaceutskom društvu Krka taj omjer ustrajno kreće oko dobrih 60 posto. Predsjednik Uprave Krke Jože Colarič objašnjava da bi u slučaju donošenja odluke o većem preuzimanju baš takva niska zaduženost omogućila veće zaduživanje koje bi pomoglo u financiranju preuzimanja.