Od Venezuele i Argentine pa do do Rusije, Kine i Tajlanda sve više vlada uvodi i razmatra uvođenje kontrole cijena poljoprivrednih proizvoda, ispod one koju diktira tržište. Dok se razne državne administracije nadaju kako će tim mjerama rasteretiti stanovništvo i izbjeći socijalne nemire, ekonomisti MMF-a upozoravaju kako su takve mjere uglavnom kontraproduktivne. Iako cijene hrane postojano rastu još od 2001. godine, situacija je eskalirala lani s rekordnim rastom cijene energenata. Vlade brojnih država u potrazi za žurnim rješenjem tog problema pribjegle su najbrže provedivom, najjednostavnijem i najstarijem instrumentu – kontroli cijena. Tako je u Kini, gdje je inflacija dosegla 11-godišnji rekord, uvedena kontrola cijena hrane od tjestenine, pa do mlijeka, a što je prva tržišna intervencija Pekinga u deset godina. Meksičke vlasti pak pokušavaju kontrolirati cijene tortilja, nakon prosvjeda u toj državi, a vlasti u Venezueli umjetno obuzdavaju cijene šećera i mlijeka.Međutim, ekonomisti upozoravaju kako kontrole cijena mogu dati rezultata samo u državama u kojima mali udio potrošnje kućanstava otpada na hranu ili kada se taj instrument koristi na vrlo kratak rok. Što se cijena nekog proizvoda duže umjetno održava, to su veće šanse za još veći skok njegove cijene i destabilizaciju tržišta. Zoran primjer je Argentina, koja je uz kontrolu cijena na domaćem tržištu uvela i izvozne carine na žitarice. Odgovor su bili masovni prosvjedi farmera diljem zemlje, nestašice mesa i mliječnih proizvoda te paraliziran izvoz žitarica.
(Agencije)
MMF upozorava kako kontrola cijena na dulji rok vodi destabilizaciji tržišta
Od Venezuele i Argentine pa do do Rusije, Kine i Tajlanda sve više vlada uvodi i razmatra uvođenje kontrole cijena poljoprivrednih proizvoda, ispod one koju diktira tržište. Dok se razne državne administracije nadaju kako će tim mjerama rasteretiti stanovništvo i izbjeći socijalne nemire, ekonomisti MMF-a upozoravaju kako su takve mjere uglavnom kontraproduktivne. Iako cijene hrane postojano rastu još od 2001. godine, situacija je eskalirala lani s rekordnim rastom cijene energenata. Vlade brojnih država u potrazi za žurnim rješenjem tog problema pribjegle su najbrže provedivom, najjednostavnijem i najstarijem instrumentu – kontroli cijena. Tako je u Kini, gdje je inflacija dosegla 11-godišnji rekord, uvedena kontrola cijena hrane od tjestenine, pa do mlijeka, a što je prva tržišna intervencija Pekinga u deset godina. Meksičke vlasti pak pokušavaju kontrolirati cijene tortilja, nakon prosvjeda u toj državi, a vlasti u Venezueli umjetno obuzdavaju cijene šećera i mlijeka.Međutim, ekonomisti upozoravaju kako kontrole cijena mogu dati rezultata samo u državama u kojima mali udio potrošnje kućanstava otpada na hranu ili kada se taj instrument koristi na vrlo kratak rok. Što se cijena nekog proizvoda duže umjetno održava, to su veće šanse za još veći skok njegove cijene i destabilizaciju tržišta. Zoran primjer je Argentina, koja je uz kontrolu cijena na domaćem tržištu uvela i izvozne carine na žitarice. Odgovor su bili masovni prosvjedi farmera diljem zemlje, nestašice mesa i mliječnih proizvoda te paraliziran izvoz žitarica.
(Agencije)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu