Prevladavajuće (ne)raspoloženje investitora, obilježeno izrazito negativnim predznakom, nije se nimalo promijenilo u odnosu na dan ranije, zadržavajući vodeće svjetske burzovne indekse duboko na negativnom teritoriju, dok tržištima dominira sve važnija rola monetarne politike, dodatno naglašena prilično oštrom retorikom dužnosnika američke središnje banke. Da stvar bude još gora, u prilično nezgodan trenutak čak desetak dionica iz sastava FTSE 100 indeksa jučer se okitilo i ex-dividend etiketom, povećavajući razmjere korekcije u kojoj optimisti jednostavno bježe glavom bez obzira. Među potonjom skupinom dionica koje kotiraju u Londonu našla se i britanska banke Lloyds TSB, sintetizirajući osobine od kojih u ovom trenutku kupci zaziru, te je sasvim logična posljedica takvog razvoja događaja bio pad od čak 5,3 posto. U identičnoj se situaciji našla i Royal Bank of Scotland, no budući je u ovom slučaju riječ o jednoj od najvećih banaka na Otoku, koja je k tome još i ispunila očekivanja analitičara tijekom sezone objavljivanja poslovnih rezultata, konačan je rezultat bio nešto podnošljivijih 3 posto minusa. Međutim, to nije značajnije ublažilo pritisak na banke, koje su i drugi dan zaredom bile omiljena meta prodavatelja, plativši tako danak neizvjesnosti koja muči ulagače u pogledu budućih poteza monetarnih vlasti u SAD i Eurolandu. U tom kontekstu svakako valja spomenuti Commerzbank, jer se skok na najvišu razinu (sve do 32 eura) u nepunih pet godina, ostvaren početkom ožujka, pokazao atraktivnim motivom za akumulaciju profita u gloom & doom uvjetima na tržištu, što je dionicama jučer donijelo dnevni pad od 3 posto (na 28,7 eura). Još je zanimljiviji primjer najveće francuske banke Credit Agricole, koja je u zadnjem kvartalu prošle godine, a u odnosu na isto razdoblje 2004. godine, udvostručila profit (na milijardu eura), zadovoljivši apetite analitičara u dva ključna segmenta poslovanja – retail i investicijskom bankarstvu.

Iako je time samo nastavljen impresivan niz vrlo dobrih poslovnih rezultata regionalnih divova, a Uprava najavila i veće akvizicije na Starom kontinentu, uvećavši pritom dividendu (za 42 posto, na 0,94 eura), dionice su svejedno zabilježile pad cijene od 1 posto (na 30,4 eura). Zabrinjavajući intenzitet korekcije na tržištu metala, koji se također veže uz očekivanu primjenu restriktivnije monetarne politike FED-a, ili još izravnije, ofenzivu dolara na deviznom tržištu, nanio je velike gubitke rudarskim kompanijama, među kojima je, s padom od 5,1 posto, prednjačio Anglo American (ex-div datum). Ni ostali nisu bili puno bolji, jer je BHP Billiton bio u minusu od 3,8 posto, a Rio Tinto izgubio na vrijednosti 4,9 posto. Nizozemski VNU je ostvario skromnih 0,3 posto rasta (na 27,5 eura), iako je Uprava podržala ponudu za preuzimanje (vrijedno 7,5 milijardi eura) od strane konzorcija private-equity tvrtki koje nude 28,75 eura po dionici. Razlog je sasvim jednostavan – predstavnici jednog od najvećih dioničara, Fidelity Internationala, koji drže pod kontrolom više od 10 posto vlasničkog udjela, izjavili su kako neće podržati odluku Uprave, ugrožavajući cijeli deal zasnovan na otkupu 95 posto ukupnog broja dionica.

Enel se vraća u igru za Gaz de France

I dok su potencijalni kupci u nedoumici, talijanski Enel evidentno ignorira želje francuske vlade, užurbano se pripremajući za preuzimanje – Sueza, unatoč već dogovorenoj kombinaciji sa Gaz de France. Barem tako tvrde dobro obaviješteni izvori, a njima investitori očito vjeruju, jer je Suez jučer bio u plusu od 2,3 posto, dok se Enel našao u minusu od 1,1 posto.