Kad je 13. ožujka Narodna banka Srbije (NBS) podigla referentnu kamatnu stopu sa 11,5 na 14,5 posto, ekonomski analitičar Vladimir Gligorov napisao je da je to potez koji govori o dramatičnom povećavanju rizika privređivanja u zemlji. To je bilo peto povećanje osnovne kamatne stope od studenog, ali je posljednji skok bio toliki da se s pravom može govoriti o dramatičnom potezu središnje banke. Oštrije mjere NBS-a guverner Radovan Jelašić najavljuje od početka 2008. Ukazao je na međuovisnost između razine referentne kamatne stope i kretanja tečaja nacionalne valute, dajući time na znanje da će središnja banka, ako za to bude potrebe, podizati osnovnu kamatnu stopu. Objasnio je da je NBS svakako zainteresiran za pad cijene novca na srpskom tržištu, ali da su njezini temeljni zadatci niska inflacija i stabilan tečaj. Dodao je da će, ako dosadašnje mjere ne daju učinke, NBS još više pooštriti monetarnu politiku.

Prevelika potrošnja
Bit guvernerove priče je u tome da NBS procjenjuje da drugi ekonomski čimbenici, poglavito srbijanska vlada, ne preduzimaju nikakve konkretne korake kako bi se ublažio utjecaj dodatnih vanjskih i unutarnjih rizika. Jelašić, naime, smatra da Srbija troši više nego što stvara pa bi pritisak neobuzdane potrošnje mogao stvoriti velike makroekonomske probleme. Opasnost dolazi iz dva pravca: od nabujale javne potrošnje koja nije pod dovoljnom kontrolom srbijanske vlade i od prenapuhanog kreditnog balona poslovnog banakarstva. Budući da prvi sektor nije u njegovoj nadležnosti, guverner je krenuo polako hladiti tržište kredita. Istraživački tim Erste banke ustvrdio je da je u drugom djelu 2007. došlo do rasta kreditne aktivnosti za 39,2 posto. Mada je došlo do znatnog rasta kreditiranja gospodarstva (34,5 posto), temelj bankarske propulzije bilo je kreditiranje stanovništva (90 posto na međugodišnjoj razini). Zato je NBS od banaka zatražio da dopušteno prekoračenje na tekućem računu tretiraju kao zajam, koji bi sa pet posto ulazio u mjesečne kreditne obveze klijenata. Bankama je ostavljen rok do 1. srpnja da odluče hoće li klijentima odobravati dopušteni minus po sadašnjim uvjetima ili će onima, koji su svoju plaću već opteretili sa 30, odnosno 50 posto, ukinuti tu povlasticu. Ako se odluče za prvu soluciju i ne postupe prema preporukama središnje banke, bit će primorane osigurati više novca u svojim obveznim pričuvama.

Strogi uvjeti bankama
Poslovnim je bankama propisana obveza da do konca ožujka ispune uvjet da krediti građanima, izuzimajući hipotekarne, ne smiju prijeći 150 posto njihova kapitala. Osim toga najavljeno je da će od 1. srpnja na snagu stupiti dodatne mjere, među kojima svakako treba izdvoji onu o adekvatnosti kapitala, koja bi svakako dovela do velikog spremanja u srpskom bankarstvu. Očekuje se da će tako stroga regulativa zahtijevati adekvatne odgovore poslovnih banaka. Osnovno je pitanje hoće li banke pribjeći povećavanju kamatnih stopa? Potpredsjednik izvršnog odbora banke Findomestic Vladimir Marković kaže da ta banka, kada u srpnju mjere stupe na snagu, neće mijenjati kamatne stope na dopušteni minus, ali će postotak odbijenih kreditnih zahtjeva svakako biti veći. U Hypo Alpe-Adria banci nemaju konačan stav o utjecaju referentne kamatne stope na razinu kamata na dinarske kredite i depozite, ali je u tijeku razmatranje daljih poteza. Član izvršnog odbora Raiffeisen banke Svetozar Šijačić smatra da se može očekivati znatnije povećanje kamatnih stopa na dinarske kredite i pozajmice jer je to i bila namjera NBS-a. Međutim, podaci govore da situacija nije tako crna i da Srbija još nije prešla prag kreditne prezaduženosti. Glavni tajnik Udruge banaka Srbije Veroljub Dugalić kaže da se zaduženost građana smanjuje. On smatra da je dug građana krajem siječnja bio milijardu dinara manje nego krajem 2007., te je naglasio da 1,2 posto građana kasni s otplatama.

Erste u Srbiji nudi kredit za refinanciranje

Zajmovi za refinanciranje Erste banke odobravaju se u švaicarskim francima po efektivnoj kamatnoj stopi od 7,76 posto, dok je za kredite u eurima ta kamata od 9,83 posto. Taj je kredit namijenjen građanima koji žele refinancirati svoje obveze kod drugih banaka, i to za obveze po dopuštenom prekoračenju, kreditnim karticama, potrošačkim, gotovinskim i autokreditima. Zajam se odobrava na rok od dve godine za kreditne kartice i minuse na tekućim računima, pa sve do sedam godina za autokredite.