Sport je odavno postao iznimno isplativi biznis u kojem se okreću milijarde eura. Najveće prihode ostvaruje SAD, država koja se prva odrekla amaterizma u sportu te mu pristupila na poslovni način gdje u prvom planu nisu sportski već financijski rezultati. Najprofitabilnija sportska organizacija je tako udruženje američkog nogometa, National Football League (NFL), koje je 2006. ostvarilo čak 4,2 milijarde eura prihoda. Na drugom je mjestu sa 3,3 milijarde eura američka liga bejzbola (MLB), dok treće mjesto drži Formula 1 sa 2,5 milijardi eura. Najbogatija svjetska nogometna liga, britanska Premier League, ostvaruje 1,9 milijardi eura prihoda. Pogledamo li prihode po sportskom događaju, Formula 1 je u uvjerljivom vodstvu. Dok američki nogomet svoje prihode ostvaruje kroz gotovo 300 utakmica tijekom sezone, engleska liga kroz 370 utakmica, a bejzbol kroz više od 2500 sportskih događaja, Formuli je za 2,5 milijarde eura bilo potrebno samo 18 utrka. Formula 1 tako po utrci ostvaruje prihod od 139 milijuna dura, dok se američki bejzbol po utakmici mora zadovoljiti sa 1,3 milijuna eura. Dakle, jasno je da Formula 1 pokazuje najviše financijskog potencijala od svih sportova.

Globalizacija F1
Formula 1 je natjecanje koje postoji od početka 50-ih godina prošlog stoljeća. Kroz desetljeća povijesti ovo je natjecanje prolazilo kroz brojne promjene, krize i vrhunce. Na nekim utrkama sudjelovalo je i više od pedeset automobila, dok je na drugim znalo biti i manje od deset. Formula 1 je naglašeno komercijalna od samog početka. Veliki svjetski proizvođači automobila u njoj su odmah prepoznali dobru priliku za vlastitu promociju i u natjecanje uložili velike iznose. Komercijalna eksplozija Formule 1 uslijedila je s razvojem TV tehnike i popularizacijom utrka na TV-u. Zbog velike popularnosti i TV gledanosti diljem svijeta u čitavu su se priču počeli uključivati i bogati sponzori koji nemaju veze s automobilskom industrijom. Najveća tajna financijskog uspjeha Formule 1 je inteligentno planiranje. Čitavo natjecanje je koncipirano tako da iznimno zanima gledatelje na svim kontinentima. Takvu globalnu popularnost Formula 1 može zahvaliti inteligentnim rasporedom utrka po čitavom svijetu te kadru vozača među kojima ima Južnoamerikanaca, Europljana i Azijaca. Filozofija globalizacije F1 primjenjivana je od samih početaka ovog natjecanja, a posljednjih desetak godina dostigla je vrhunac. Prije desetak godina otprilike tri četvrtine svih utrka održavano je u Europi. U međuvremenu je naglim razvojem gospodarstva i Azija postala iznimno zanimljivo tržište tako da je i čelništvo Formule 1 odlučilo osjetno pojačati svoje operacije na najmnogoljudnijem kontinentu. Tako su svoje utrke dobili Turska, Malezija, Bahrein, Kina, a od ove godine i Singapur. Za razliku od prije desetak godina, danas se tako u Europi održava samo 50% od ukupnog broja utrka u kalendaru. Popularnost Formule 1 i njena golema financijska isplativost može se djelomično pripisati i stalnim unapređivanjem sporta. Ove će se godine tako prvi put održati i noćna utrka u Singapuru. Osim marketinškog efekta čitave priče, ovaj termin odabran je i radi vremenske razlike.

TV prava donose dobit
Tako će Europa, televizijski gledano najisplativije tržište, ovu utrku moći pratiti poslijepodne a ne rano ujutro kada je pred TV ekranima i manje gledatelja. Visoku popularnost čelnici Formule 1 pokušavaju održavati i čestim izmjenama pravila. Kako utrke ne bi postale previše dosadne, ove su godine tako dodatno postroženi uvjeti za izdržljivost pojedinih dijelova (mjenjači moraju trajati četiri utrke) te su zabranjena elektronska pomagala poput kontrole proklizavanja i pomoći pri startu. Da bi to mogla biti vrlo dobra odluka, pokazala je već prva utrka sezone u Australiji gdje su neki vozači upravo zbog nedostatka pomagala pokazali spektakularne piruete i manevre koji su dodatno začinili utrku. Svoj golem godišnji prihod Formula 1 ostvaruje kombinacijom prihoda od raznih tipova sponzorstava, korporativnih donacija, doprinosa komercijalnih partnera i vlasnika, prodaje prava prijenosa, prihoda pojedinih timova te prodaje ulaznica. Najveći dio prihoda dolazi pd prodaje televizijskih prava. Svaku utrku Formule 1 putem malih ekrana gleda gotovo milijarda gledatelja diljem svijeta. Televizijske kuće se otimaju kako bi došle do prava prijenosa, a velika konkurencija cijene tjera u neslućene visine.

Prava na prijenose utrka
Primjerice, samo njemački RTL godišnje prava prenošenja 18 utrka plaća nevjerojatnih 80 milijuna eura. Prodaja ulaznica i popratna prodaja na samim natjecanjima kod Formule 1 ne donosi veliki dio profita, svega 10%. Kod Formule 1 u prvom planu odavno nije sport već profit. Dok gledatelji navijaju, raduju se i tuguju uz svoje favorite, iza kulisa kreće se lavina novca koja je nekoliko ljudi već učinila milijunašima. Veliki šef Bernie Ecclestone tako je zaradio više od dvije milijarde eura. I sami vozači danas su bogatiji nego ikada, tako da je Michael Schumacher od ugovora i sponzora u karijeri zaradio više od 300 milijuna eura. Formula 1 pokazala se pravim rudnikom zlata.

Ecclestoneovi najbogatiji u auto-moto sportu

Bernie Ecclestone je najbogatiji čovek u auto-moto sportu, barem sudeći prema tekstu Sunday Timesa, koji je 2007. objavio ljestvicu najbogatijih tisuću ljudi u Velikoj Britaniji. Zajedno sa svojom ženom Slavicom posjeduje bogatstvo procijenjeno na 4,5 milijardi dolara. Times također tvrdi da Ecclestone svake godine daje donacije od oko 100 milijuna dolara brojnim dobrotvornim ustanovama. No, njih dvoje nisu jedini bogataši koje je izbacilo natjecanje Formule 1. Na listi su još i vozači, te vlasnici nekih momčadi.Zanimljivo je da i davno umirovljeni vozač Ferrarija Eddie Irvine kotira visoko na ovoj ljestvici, pa mu u leđa gledaju čak Frank Williams i Ron Dennis. Irvine je, između ostalog, vlasnik kompanije Jenkins Shipping. Bogatstvo ovog Irca (41) procjenjuje se na 300 milijuna dolara, dok su iza njega Williams sa 190 milijuna i Dennis sa 160 milijuna dolara. Bivši šef Minardija Paul Stoddart je prema Timesu težak 186 milijuna dolara. Druga zanimljivost je kotiranje prošlogodišnjeg debitanta Lewis Hamiltona na ovoj ljestvici s procijenjenim bogatstvom od 10 milijuna dolara. Većinu zanima Jenson Button, koji se smatra jednim od preplaćenih vozača. Times je to formalno potvrdio otkrivši da raspolaže bogatstvom od 60 milijuna dolara, koje je zaista preveliko za vozača koji ima samo jednu pobjedu u karijeri. Inače, među bogatašima Formule 1 je i prvak iz 1979., Jody Schekter, čije se bogatstvo procjenjuje na 160 milijuna dolara.