Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga još prije dvije godine prozvala je Royal mirovinsko osiguranje kao nezakonitu konkurenciju mirovinskim fondovima. No Royal i dalje posluje i razvija modele dokupa mirovine kao izvorni hrvatski proizvod u pravnoj praznini. U Royalu su još tada tvrdili da ne konkuriraju obveznim mirovinskim fondovima iz drugog stupa, već da njihova djelatnost spada u područje koje regulira prvi mirovinski stup, odnosno da su njihovi proizvodi namijenjeni u prvom redu generacijama zaposlenika koje nisu obuhvaćene mirovinskom reformom i nikada neće primati mirovinu iz drugoga stupa.“Nepostojanje odgovarajuće zakonske regulative nas, međutim, priječi da naš model dokupa mirovine plasiramo u inozemstvu unatoč interesu zemalja iz regije”, kaže Ivo Bulaš, predsjednik Uprave Royala. “Govori se o razvoju poduzetništva, inovacijama, izvoznoj ofenzivi, a dokup mirovine je socijalna inovacija u sustavu hrvatskog mirovinskog osiguranja. Možda najbolji primjer zrelosti javno-privatnog partnerstva, ali nas zakonodavstvo blokira.” “Royal ove godine navršava 18 godina poslovanja i nije se održao jer se nekome sviđa nego zato što ga tržište treba”, ističe. Priznaje da je upravo zbog nedostatka Zakona o mirovinskom osiguranju u jesen 2006. reagirala Hanfa i “prozvala Royal da nema licenciju, odnosno da radi nezakonito te procijenila da svi korisnici tog mirovinskog programa posluju na vlastiti rizik”.

Hanfina kritika
“Na sreću, nesporazum s Hanfom tek je zanemarivo naštetio Royalu”, podsjeća i dodaje da je na poticaj Gospodarsko-socijalnog vijeća 2007. napokon pokrenuta procedura dopune postojećih zakona. Prepoznalo se da je dokup mirovine sastavni dio prvog stupa, povećava mirovinu novih umirovljenika, koji zbog ranijeg odlaska ostaju financijski uskraćeni. Pomogli su pregovori s EU, pokazali su da Europa poznaje različite mirovinske modele, koji nisu bazirani samo na doprinosima nego i različitim izdvajanjima te kombinacijama. Međutim, zakon još nije izmijenjen u predloženom smjeru. Bulaš vjeruje da će do kraja 2008. to ipak biti učinjeno. Prosječna mirovina novih umirovljenika u Hrvatskoj iznosi, inače, tek 40 posto prosječne plaće i nije realno uskoro očekivati bolje stanje. Bulaš ne želi procjenjivati što će za 15 ili 30 godina donijeti mirovine iz drugog i trećeg stupa. Neke europske zemlje, primjerice Slovačka, tvrdi, već dopuštaju povratak iz drugoga u prvi stup. Hrvatski dokup mirovine, kaže, namijenjen je onima koji sada odlaze u mirovinu i najviše su zakinuti. “Ako je država, pod pritiskom umirovljenika, sindikata, odnosno javnosti, ozakonivši dodatak na mirovinu, pokušala približiti nove i stare mirovine, onda je dokup mirovine idealna mogućnost za vlastiti socijalni program kojim svaki poslodavac može izjednačiti mirovine”, naglašava i podsjeća na restrukturiranje gospodarstva koje neke tvrtke tek prolaze. Naime, uplatu za dokup mirovine, oslobođenu poreza i doprinosa državi, obavlja isključivo poslodavac. Radnik ne može sam sebi dokupiti mirovinu. Tu je ključ rješenja za veću materijalnu sigurnost novih umirovljenika. Dokupljena mirovina zapravo je poticajna otpremnina za prijevremeno umirovljenje zaposlenika kao posljedica modernizacije tvrtki, smanjivanja ili pomlađivanja kadra. Najkraće, iznosi Bulaš, uz dokup mirovine i prije navršenih 65, odnosno 60 godina života korisnik može ostvariti primanje kao da ima uvjete za punu mirovinu.Upozorava na ovdašnji apsurd, radnici se služe koječim da bi dospjeli na listu viška. Olako padnu na zamku jednokratne otpremnine umjesto da izgubljeni financijski prihod, koji poslodavac daje zbog gubitka radnog mjesta, primaju dugoročno kao dodatak na mirovinu.

Tvrtke korisnici
U sustavu Royala je 4000 korisnika iz 200 tvrtki, kroz dokupljenu mirovinu mjesečno u prosjeku primaju od 400 do 500 kuna. Taj iznos možda izgleda beznačajan, no radi se o 25 posto od ukupne prosječne mirovine, koja uglavnom ne prelazi 2000 kuna. Prima se doživotno, odnosi se i na obiteljsku mirovinu i dva puta godišnje usklađuje kao i redovna mirovina. Korisnici su uglavnom zaposlenici državnih tvrtki, gdje su jaki sindikati. Prošle su godine Hrvatske šume, Jadrolinija te komunalna poduzeća zbrinuli dio svojih radnika, a ove će HEP, Podravka, brodogradnja… U nekim europskim zemljama dokupljenu mirovinu nazivaju i kompanijska mirovina, kaže Bulaš. Naglašava da svakom pojedincu treba dati mogućnost izbora što će učiniti s otpremninom u slučaju odlaska iz kompanije, želi li jednokratnu isplatu iznosa koji se najčešće kreće u rasponu od 80 do 150 tisuća kuna ili dugoročnu isplatu dodatka na mirovinu.

Fondovi bez komentara, Hanfa suzdržana

Iako smo komentar poslovanja Royala danima tražili u Hanfi, nismo ga uspjeli dobiti. Poslali su nam jedino prijašnju ocjenu njihova poslovanja iz 2006. iz čega se može zaključiti da u Hanfi i dalje procjenjuju da je poslovanje s Royalom rizično. Na pitanje je li Royal nelojalna konkurencija mirovinskim fondovima, odgovorili su jedino iz Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva. Oni tvrde da je “RMOD jedino društvo osnovano prema zakonu koje posluje pod strogim nadzorom Hanfe. Ovlašteno je za isplatu mirovina temeljem uplata poslodavaca za zaposlenike u vrijeme njihova umirovljenja (dokup mirovine)”.