EN DE

Ukupan dug građana Srbije kod banaka iznosi 3,7 milijardi eura

Autor: Rato Petković
26. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —

NBS je, s obzirom na prijevremene izbore, ostao usamljen u borbi protiv inflacije koja iznosi 12 posto

Nastojanja središnje banke Srbije, NBS, da povećanjem referentne kamatne stope smanji potražnju za kreditima, pokazala se nedovoljno učinkovitom. Prema izjavi Veroljuba Dugalića, generalnog tajnika Udruge poslovnih banaka, mjere monetarne vlasti neće smanjiti potražnju građana, nego će poskupjeti njihovo zaduživanje jer se očekuje da će poslovne bake povećati kamatu, osobito na kredite u dinarima. Svi krediti u dinarima, osim dugovanja po kreditnim karticama, od ponedjeljka su skuplji za pet posto. Za sad se većina banaka suzdržava od takvog poteza kako ne bi izgubile klijente jer je poslovanje sa stanovništvom za banke isplativije nego s poduzećima, tim prije što građani redovitije otplaćuju zajmove. Krediti su postali skuplji i zbog pada vrijednosti dinara koji je u odnosu na euro od početka godine oslabio za 5,1 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Velik rast stambenih kredita
Inače, zaduženost građana kod poslovnih banaka iznosi 3,7 milijardi eura, što predstavlja povećanje za 3,9 posto u odnosu na 2007. godinu. Najveći porast, od 8,8 posto, zabilježen je kod uzimanja stambenih kredita te kod gotovinskih za 4,4 posto, dok je uzimanje potrošačkih kredita smanjeno za 6,2 posto. Koncem veljače građani su kod banaka imali 5,42 milijuna tekućih računa od kojih se koristi 3,74 milijuna. Dopušteni minus na tekućim računima što ga odobravaju poslovne banke iznosi 477,8 milijuna eura. Prosječan stambeni kredit iznosi 36,5 tisuća eura što, u odnosu na 2006. godinu predstavlja povećanje od 12.150 eura. Najbrojniji korisnici stambenih kredita su osobe starosti između 31 i 40 godina, kojih ima 15.568, a zatim između 40 i 50 godina. Zanimljivo je, da je najstariji korisnik stambenog zajma ima 88 godina. Stranci su podigli samo 15 kredita za kupnju stanova. Povećano zaduživanje građana za kupnju stanova objašnjava se povećanjem cijena stanovima. Osobito je povećana cijena stanovima u Beogradu gdje se cijena četvornog metra kreće od 1700 do čak pet tisuća eura.

Nastojanja središnje banke Srbije, NBS, da povećanjem referentne kamatne stope smanji potražnju za kreditima, pokazala se nedovoljno učinkovitom. Prema izjavi Veroljuba Dugalića, generalnog tajnika Udruge poslovnih banaka, mjere monetarne vlasti neće smanjiti potražnju građana, nego će poskupjeti njihovo zaduživanje jer se očekuje da će poslovne bake povećati kamatu, osobito na kredite u dinarima. Svi krediti u dinarima, osim dugovanja po kreditnim karticama, od ponedjeljka su skuplji za pet posto. Za sad se većina banaka suzdržava od takvog poteza kako ne bi izgubile klijente jer je poslovanje sa stanovništvom za banke isplativije nego s poduzećima, tim prije što građani redovitije otplaćuju zajmove. Krediti su postali skuplji i zbog pada vrijednosti dinara koji je u odnosu na euro od početka godine oslabio za 5,1 posto.

Velik rast stambenih kredita
Inače, zaduženost građana kod poslovnih banaka iznosi 3,7 milijardi eura, što predstavlja povećanje za 3,9 posto u odnosu na 2007. godinu. Najveći porast, od 8,8 posto, zabilježen je kod uzimanja stambenih kredita te kod gotovinskih za 4,4 posto, dok je uzimanje potrošačkih kredita smanjeno za 6,2 posto. Koncem veljače građani su kod banaka imali 5,42 milijuna tekućih računa od kojih se koristi 3,74 milijuna. Dopušteni minus na tekućim računima što ga odobravaju poslovne banke iznosi 477,8 milijuna eura. Prosječan stambeni kredit iznosi 36,5 tisuća eura što, u odnosu na 2006. godinu predstavlja povećanje od 12.150 eura. Najbrojniji korisnici stambenih kredita su osobe starosti između 31 i 40 godina, kojih ima 15.568, a zatim između 40 i 50 godina. Zanimljivo je, da je najstariji korisnik stambenog zajma ima 88 godina. Stranci su podigli samo 15 kredita za kupnju stanova. Povećano zaduživanje građana za kupnju stanova objašnjava se povećanjem cijena stanovima. Osobito je povećana cijena stanovima u Beogradu gdje se cijena četvornog metra kreće od 1700 do čak pet tisuća eura.

Premalo stanova u Beogradu
Potražnja za stanovima u Beogradu četiri je puta veća od ponude. Mnogi se zbog povoljnije cijene odlučuju za kupnju stana u obližnjim gradovima oko Beograda u kojima je cijena nekretnina znatno niža i kreće se ispod tisuću eura za četvorni metar. Najviše stanova poslije Novog Beograda sagrađeno je u Obrenovcu, udaljenom od Beograda 30 km. NBS je povećao referentnu kamatnu stopu na 14,5 posto kako bi se porast cijena koje se slobodno određuju sveo između tri i šest posto. Postoji mala vjerojatnost da će monetarne vlasti uspjeti u toj namjeri jer na rast inflacije utječe porast cijena energenata. NBS je, s obzirom na održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora, ostao usamljen u borbi protiv inflacije koja na godišnjoj razini iznosi 12 posto. Ako cijene nastave rasti kao u prva dva ovogodišnja mjeseca, središnja banka je najavila još oštrije restriktivne monetarne mjere. Radovan Jelašić, guverner NBS-a, odlučan je da rast bazne inflacije svede u projicirani okvir od najviše šest posto. Na repertoaru monetarnih vlasti, osim daljnjeg povećanja referentne kamatne stope, stoji još povećanje obvezne rezerve te ograničenje plasmana u kvantitativnom smislu. Prema podacima Kreditnog ureda, što se odnose na veljaču, poraslo je zaduživanje kompanija i poduzetnika. Ukupno zaduženje gospodarstva i građana kod banaka je 11 milijardi eura, što predstavlja povećanje za 6,2 posto u odnosu na kraj prosinca. U veljači je broj odobrenih zajmova iznosio 37.614.

Dopušteni minusi po tekućem računu na provjeri

Pojedine poslovne banke u Srbiji počele su obavještavati svoje klijente da izmire obveze po tekućem računu na vrijeme. To je u skladu s odlukom Narodne banke Srbije da se od srpnja ove godine dopušteni minus na tekućem računu građana Srbije tretira kao kredit koji s pet posto ulazi u mjesečne kreditne obveze klijenata. Poslovne banke u Srbiji trebale bi do srpnja ove godine odlučiti hoće li dopušteni minus po tekućem računu građana odobravati prema dosadašnjim uvjetima ili će klijentima koji su prije opteretili plaću do 30, odnosno 50 posto ukinuti ovu vrstu pozajmice. Ako banke nastave obnavljati ugovore s građanima o dopuštenom minusu na tekućem računu, a ne primjenjuju odluku NBS-a, morat će osigurati više novca u rezervi.

Autor: Rato Petković
26. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close