Nakon prilično oštre retorike koja je obilježila posljednje nastupe dužnosnika FED-a, a uoči ključnog izvješća američkog ministarstva rada (na rasporedu krajem tjedna), stopa prinosa na 10-godišnje američke obveznice dogurala je do najviše razine od lipnja 2004. godine (4,7 posto), čime je tematika s područja monetarne politike još jednom postala glavnom preokupacijom investitora na svjetskim tržištima kapitala. I to, naravno, s negativnim predznakom (i izraženim gubicima), u strahu od agresivnog povećanja ključnih kamatnih stopa američke središnje banke, koji se doima posve opravdanim nakon što je jedan od guvernera FED-a (William Poole) iznenadio promatrače izjavom kako bi monetarne vlasti, uvažavajući visoku razinu ekonomske aktivnosti, «možda morale malo žešće stisnuti kočnicufl. Izjava je za tili čas prekinula negativan niz dolara na deviznom tržištu, izazvavši pritom masovno povlačenje optimista na tržištima kapitala (Dow Jones Industrials se ponovo spustio ispod razine od 11.000 bodova), a među najistaknutijim žrtvama najnovijeg preokreta bile su dionice banaka, osjetljivih na fluktuacije kamatnih stopa. Zbivanja vezana uz predstojeće sastanke američkih kreatora monetarne politike prošla su gotovo nezapaženo tek u Tokiju, gdje ulagači ionako imaju i svojih briga. Naime, za sutra je zakazana press-konferencija u japanskoj središnjoj banci, koja bi po mnogo čemu mogla biti i povijesna, ukoliko dužnosnici BoJ odluče riskirati sukob s vladajućom garniturom i stave točku na poduže razdoblje iznimno darežljive monetarne politike, makar i simboličnim smanjenjem razine likvidnosti domaćeg financijskog sustava.

Pritom je investitore dobrano uzdrmalo i upozorenje agencije Standard & Poor’s, odnosno, najava mogućeg sniženja kreditnog rejtinga Softbanku, kojemu pak Vodafone pokušava uvaliti svoju japansku podružnicu. No Softbank (-8,5 posto) se zapravo odlično uklopio u blijedu sliku hi-tech sektora, za koju najveće zasluge snosi Texas Instruments, blagom revizijom prijašnjih prognoza. A to investitori očito nisu spremni tolerirati, što pokazuje i minus od 3,3 posto za TI (u pre-market trgovini), ali i cijeli niz sektorskih gubitnika tijekom jučerašnje trgovine. Između ostalih, Samsung je zabilježio pad cijene dionica od 4,4 posto, dok je Tokyo Electron bio u minusu od 3,4 posto, a tajvanski United Microelectronics za 2,5 posto. Ništa bolje raspoloženje nije vladalo niti u Europi, gdje su prilično ravnomjerne gubitke (dnevni pad dionica od oko 2 posto) ubilježili ASML, Philips i STMicroelectronics. No najveće je gubitnike, tragom intenzivne korekcije na tržištu metala, pojačane glasinama o ubrzanom povlačenju institucionalnih fondova, trebalo tražiti među rudarskim kompanijama, koje je ovoga puta predvodila Antofagasta, izgubivši na vrijednosti čak 4,3 posto. Kao ilustracija očajne izvedbe sektora svakako može poslužiti podatak da je, među dionicama londonskog mining kvinteta, najbolje prošao Rio Tinto, i to s padom cijene dionica od 2,8 posto. Zaključenjem rasprave pri američkoj FDA za irski Elan se polako bliži dan odluke kojom bi se lijek Tysabri ponovo mogao naći na policama ljekarni, a optimizam investitora (skok od 6,6 posto) definitivno podgrijavaju apeli brojnih udruga, čiji su članovi spremni prihvatiti rizik od eventualnih komplikacija u zamjenu za učinkovitu terapiju.

Commerzbank pao čak 3,5 posto

Banke su bile doista posebna priča. Naime, elitna skupina sektorskih lidera na Starom kontinentu redom je bilježila pad vrijednosti, pri čemu su najveću žrtvu prinijeli Commerzbank (-3,5 posto), Julius Baer (-3,4 posto), BSCH (-3,2 posto), te Societe Generale i Standard Chartered, s minusom od 2,3 posto. Međutim, niti ostali nisu bili puno bolji, navodeći nas na zaključak kako je divljanje kamatnih stopa na tržištu novca izgovor za agresivniju akumulaciju profita, uvjetovanu napredovanjem dionica u ovoj godini, što je pak rezultat brojnih špekulacija na temu nastavka konsolidacije.