EN DE

U 2007. godini velik rast dobiti UniCredita i Volksbanke u Srbiji

Autor: Rato Petković
13. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —

U poslovanju UniCredita prihod od kamata manji je 23,3 posto, dok je nadoknada od provizija veća 80 posto

S izvješćima poslovanja srbijanskih poslovnih banaka u prošloj godini prvo su krenule manje banke u Srbiji poput UniCredit banke i Volksbanke. Prva je u 2007. godini ostvarila dobit od 22,4 milijuna eura, što je za 38,8 posto više u usporedbi s prethodnom 2006. godinom, a druga 84,9 milijuna eura ili za 76 posto više nego u 2006. godini. U poslovanju UniCredit banke prihod od kamata bio je manji za 23,3 posto, dok je istovremeno nadoknada od provizija uvećana za 80 posto. Nadalje, prihod od kamata iznosio je 48 milijuna eura, a od provizije 13,7 milijuna eura. dok je dioničarski kapital UniCredit banke uvećan za 48 posto, odnosno, povećan je sa 39 milijuna eura, na 116,3 milijuna eura. Ukupan kapital iznosio je krajem prošle godine 176 milijuna eura, a povećan je za 52 posto. Najveći dio, 51,69 posto, čine plasmani klijentima koji iznose 455 milijuna eura. Plasmani klijentima uvećani su za 41 posto u usporedbi sa 2006. godinom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Širenje u regiji
Inače, UniCredit banka posluje u Srbiji kao dio međunarodne grupacije koja posluje u 23 zemlje, u kojima ima više od 40 milijuna klijenata, a zapošljava 170.000 ljudi i nominalno je treća po veličini bankarska grupacija na starom kontinentu. Što se pak tiče Volksbanke, ona je na predstavljanju rezultata cijele grupacije objavila i podatke za Srbiju. naime, prema kazivanju predsjednika Volksbanke internacional Friedhelma Boschera, lanjski profit što je ostvaren na srpskom financijskom tržištu premašio je sva očekivanja poslovodstva. U ljeto 2005. godine kao cilj je postavljeno da do 2008. godine bilančni iznos bude osam milijardi eura, ali je ona premašena za dvije milijarde eura. Iznoseći podatke o poslovanju Volksbanke Boscher je izjavio kako u cjelini sredstva kojima raspolaže banka iznose 10,7 milijardi eura i veća su za 60 posto u odnosu na 2006. godinu. Ukupan iznos depozita iznosi 4,44 milijarde eura, što je za 50,7 posto više nego u prethodnoj godini. Volksbanka ima ekspoziture u devet europskih zemalja: Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Češkoj i Ukrajini i njihov broj je povećan za 76,9 posto tako da ih sada ukupno ima 545 u kojima je zaposleno više od pet tisuća ljudi. Optimističko izlaganje predstavnicima okupljenjih medija, predsjednik uprave Volksbanke Boscher je završio prognozom kako banka očekuje da u 2008. godini ostvari profit veći od 100 milijuna eura. Za razliku do poslovnih banaka koje optimistički gledaju na ekspanziju poslovanja, središnja srbijanska banka svojim restriktivnim monetarnim mjerama nastoji smanjiti kreditne poslove banaka. Naime, Narodna banka Srbije je za kratko vrijeme triput povećao referentnu kamatnu stopu, koja sada iznosi čak 11,5 posto, s tim da je nagoviješteno njezino daljnje povećanje ako sadašnja stopa ne poluči očekivanu učinkovitost u smanjivanju porasta kreditiranja stanovništva u Srbiji. Osnovna kamata tako je povećana kako bi poslovne banke povećale kamatne stope i na taj način odvratile građane od uzimanja novih zajmova. Time se nastoji smanjiti njihova kupovna moć, što posredno treba dovesti do zaustavljanja prekomjernog rasta inflacije, zabilježenog na početku godine.

S izvješćima poslovanja srbijanskih poslovnih banaka u prošloj godini prvo su krenule manje banke u Srbiji poput UniCredit banke i Volksbanke. Prva je u 2007. godini ostvarila dobit od 22,4 milijuna eura, što je za 38,8 posto više u usporedbi s prethodnom 2006. godinom, a druga 84,9 milijuna eura ili za 76 posto više nego u 2006. godini. U poslovanju UniCredit banke prihod od kamata bio je manji za 23,3 posto, dok je istovremeno nadoknada od provizija uvećana za 80 posto. Nadalje, prihod od kamata iznosio je 48 milijuna eura, a od provizije 13,7 milijuna eura. dok je dioničarski kapital UniCredit banke uvećan za 48 posto, odnosno, povećan je sa 39 milijuna eura, na 116,3 milijuna eura. Ukupan kapital iznosio je krajem prošle godine 176 milijuna eura, a povećan je za 52 posto. Najveći dio, 51,69 posto, čine plasmani klijentima koji iznose 455 milijuna eura. Plasmani klijentima uvećani su za 41 posto u usporedbi sa 2006. godinom.

Širenje u regiji
Inače, UniCredit banka posluje u Srbiji kao dio međunarodne grupacije koja posluje u 23 zemlje, u kojima ima više od 40 milijuna klijenata, a zapošljava 170.000 ljudi i nominalno je treća po veličini bankarska grupacija na starom kontinentu. Što se pak tiče Volksbanke, ona je na predstavljanju rezultata cijele grupacije objavila i podatke za Srbiju. naime, prema kazivanju predsjednika Volksbanke internacional Friedhelma Boschera, lanjski profit što je ostvaren na srpskom financijskom tržištu premašio je sva očekivanja poslovodstva. U ljeto 2005. godine kao cilj je postavljeno da do 2008. godine bilančni iznos bude osam milijardi eura, ali je ona premašena za dvije milijarde eura. Iznoseći podatke o poslovanju Volksbanke Boscher je izjavio kako u cjelini sredstva kojima raspolaže banka iznose 10,7 milijardi eura i veća su za 60 posto u odnosu na 2006. godinu. Ukupan iznos depozita iznosi 4,44 milijarde eura, što je za 50,7 posto više nego u prethodnoj godini. Volksbanka ima ekspoziture u devet europskih zemalja: Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Češkoj i Ukrajini i njihov broj je povećan za 76,9 posto tako da ih sada ukupno ima 545 u kojima je zaposleno više od pet tisuća ljudi. Optimističko izlaganje predstavnicima okupljenjih medija, predsjednik uprave Volksbanke Boscher je završio prognozom kako banka očekuje da u 2008. godini ostvari profit veći od 100 milijuna eura. Za razliku do poslovnih banaka koje optimistički gledaju na ekspanziju poslovanja, središnja srbijanska banka svojim restriktivnim monetarnim mjerama nastoji smanjiti kreditne poslove banaka. Naime, Narodna banka Srbije je za kratko vrijeme triput povećao referentnu kamatnu stopu, koja sada iznosi čak 11,5 posto, s tim da je nagoviješteno njezino daljnje povećanje ako sadašnja stopa ne poluči očekivanu učinkovitost u smanjivanju porasta kreditiranja stanovništva u Srbiji. Osnovna kamata tako je povećana kako bi poslovne banke povećale kamatne stope i na taj način odvratile građane od uzimanja novih zajmova. Time se nastoji smanjiti njihova kupovna moć, što posredno treba dovesti do zaustavljanja prekomjernog rasta inflacije, zabilježenog na početku godine.

Borba NBS-a za dinar
Prema kazivanju Radovana Jelašića, guvernera Narodne banke Srbije, međugodišnji rast inflacije iznosi 11,5 posto, što je za pet indeksnih poena više od projiciranog rasta bazne inflacije, odnosno cijena koje se slobodno formiraju na tržištu. Nadalje, poslovne banke u Srbiji još odugovlače s povećanjem kamatnih stopa, nalazeći unutarnje rezerve za daljnji plasman kredita stanovništvu. Velika konkurencija banaka, kojih u Srbiji trenutno ima čak 37, prisiljava poslovne banke da budu oprezne kod povećanja kamata jer mogu izgubiti klijente. Poslovanje banaka sa stanovništvom pokazalo se isplativijim nego s poduzećima. Zato se svakodnevno nude krediti, a pojedine banke to čine pozivajući građane na njihove kućne telefone. Zbog pogoršanih političkih prilika banke su kao i druge kompanije koje trguju vrijednosnim papirima na Beogradskoj burzi suočene s padom vrijednosti njihovih dionica. Najveći pad zabilježila je Agrobanka, dionice koje su izgubile na vrijednosti gotovo 50 posto.

Dionice banaka i dalje u minusu

Prema podacima Beogradske burze od utrka kapitalizacija izlistanih kompanija (među kojima spadaju i poslovne banke), dionicama kojima se trguje na burzi pala je sa 15,11, na 13,55 milijardi eura. Što se tiče banaka, cijena dionica Čačanske banke pala je 8,1 posto, Privredne banke Beograd 6,6 posto, a Metals banke za 5,8 posto. Dionicama drugih banaka nije trgovano.

Autor: Rato Petković
13. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close