EN DE

Nakon štrajka radnika središnje banke, proradila Atenska burza

Autor: Antonela Zečević
07. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Nakon štrajka radnika središnje banke, proradila Atenska burza

Službenici Atenske burze su objavili da je ta burza započela s regularnim radom u četvrtak u 15.00 sati po lokalnom vremenu nakon što su bila zatvorena tržišta dionica i obveznica zbog općeg štrajka u Grčkoj kojemu se pridružilo svih 2500 zaposlenika središnje banke, a koji je trajao dva i pol dana. Završna aukcija je završila u 17.30, a tržište se zatvorilo u 18.00 sati po lokalnom vremenu. Radnici Bank of Greece pridružili su se štrajku radnika podzemne željeznice i javnih poduzeća. Središnja Grčka banka pozvala je grčki Radnički sud da proglasi štrajk ilegalnim jer su ga radnici započeli bez ikakvog upozorenja kao i zbog toga jer su odbili ostaviti minimalan broj osoblja koje bi pružalo osnovne usluge, što je sud i učinio. Ministrica rada Fanni Palli-Petralia susrela se s predstavnicima radnika u Ateni, no njezin glasnogovornik je odbio iznijeti zaključke tog sastanka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Jak sindikat bankara Otoe
Sindikat 60.000 grčkih zaposlenika u bankama pozvao je svoje članove da izađu na ulicu i da se pridruže svim radnicima u dvosatnom mimohodu kako bi izrazili solidarnost i natjerali vladu da započne nove pregovore o mirovinama. Predsjednik Atenske burze Spyros Capralos je izjavio da je to udar ispod pojasa i dodao kako je to vrlo loše za grčko tržište kapitala, ali i za ugled Grčke u svijetu. Dnevno kroz Grčku burzu prođe oko 430 milijuna eura vrijednosti dionica, što je prosječan rezultat zabilježen tijekom protekla tri mjeseca, čija je tržišna vrijednost 157,8 milijardi eura. Strani su investitori posjedovali 51,3 posto svih grčkih dionica u siječnju ove godine, prema rezultatima operatera grčke burze Hellenic Exchanges Holdingu. Šef grčke agencije za upravljanje javnim dugom, Spyros Papanicolau je upozorio na štetne posljedice ovog štrajka jer reduciraju likvidnost u trgovini obveznicama zbog toga što je HDAT, elektroničko tržište sekundarnih obveznica, mjesto na kojem se trguje državnim obveznicama, zatvoreno dva dana zaredom. Podaci govore kako se sa dva milijuna eura državnog duga trgovalo na dnevnoj bazi tijekom siječnja. Inače, štrajk je započeo nakon što je grčki konzervativni premijer Kostas Karamanlis najavio mirovinsku reformu prema kojoj bi spojio 155 državnih mirovinskih fondova u jedan sustav kojim bi se lako rukovalo što je uzrokovalo val protesta uključujući i dva opća štrajka počevši od prosinca prošle godine.

Službenici Atenske burze su objavili da je ta burza započela s regularnim radom u četvrtak u 15.00 sati po lokalnom vremenu nakon što su bila zatvorena tržišta dionica i obveznica zbog općeg štrajka u Grčkoj kojemu se pridružilo svih 2500 zaposlenika središnje banke, a koji je trajao dva i pol dana. Završna aukcija je završila u 17.30, a tržište se zatvorilo u 18.00 sati po lokalnom vremenu. Radnici Bank of Greece pridružili su se štrajku radnika podzemne željeznice i javnih poduzeća. Središnja Grčka banka pozvala je grčki Radnički sud da proglasi štrajk ilegalnim jer su ga radnici započeli bez ikakvog upozorenja kao i zbog toga jer su odbili ostaviti minimalan broj osoblja koje bi pružalo osnovne usluge, što je sud i učinio. Ministrica rada Fanni Palli-Petralia susrela se s predstavnicima radnika u Ateni, no njezin glasnogovornik je odbio iznijeti zaključke tog sastanka.

Jak sindikat bankara Otoe
Sindikat 60.000 grčkih zaposlenika u bankama pozvao je svoje članove da izađu na ulicu i da se pridruže svim radnicima u dvosatnom mimohodu kako bi izrazili solidarnost i natjerali vladu da započne nove pregovore o mirovinama. Predsjednik Atenske burze Spyros Capralos je izjavio da je to udar ispod pojasa i dodao kako je to vrlo loše za grčko tržište kapitala, ali i za ugled Grčke u svijetu. Dnevno kroz Grčku burzu prođe oko 430 milijuna eura vrijednosti dionica, što je prosječan rezultat zabilježen tijekom protekla tri mjeseca, čija je tržišna vrijednost 157,8 milijardi eura. Strani su investitori posjedovali 51,3 posto svih grčkih dionica u siječnju ove godine, prema rezultatima operatera grčke burze Hellenic Exchanges Holdingu. Šef grčke agencije za upravljanje javnim dugom, Spyros Papanicolau je upozorio na štetne posljedice ovog štrajka jer reduciraju likvidnost u trgovini obveznicama zbog toga što je HDAT, elektroničko tržište sekundarnih obveznica, mjesto na kojem se trguje državnim obveznicama, zatvoreno dva dana zaredom. Podaci govore kako se sa dva milijuna eura državnog duga trgovalo na dnevnoj bazi tijekom siječnja. Inače, štrajk je započeo nakon što je grčki konzervativni premijer Kostas Karamanlis najavio mirovinsku reformu prema kojoj bi spojio 155 državnih mirovinskih fondova u jedan sustav kojim bi se lako rukovalo što je uzrokovalo val protesta uključujući i dva opća štrajka počevši od prosinca prošle godine.

Rast javnog duga
Radnici se oštro protive Karamanlisovu potezu jer će njime biti uvelike smanjene radničke olakšice, a zabrinuti su i zbog produljenja radnog vijeka. Karamanlis je izjavio kako je nužno provesti mirovinsku reformu jer će u protivnom pritisak na državne financije postati neizdrživ u sljedećih deset godina. Guverner središnje banke Nicholas Garganas je predvidio kako će državna potrošnja na mirovine utrostručiti državni dug, koji je iza talijanskog, drugi najveći u Europi. Od 2000. državna se potrošnja udvostručila i ubrzavat će se kako populacija bude starila. Guverner središnje banke Nicholas Garganas je predvidio kako će državna potrošnja na mirovine utrostručiti državni dug, a do 2050. mogao bi dosegnuti triput veći iznos od cjelokupne ekonomije. Grčki ured ECB-a i pripadajući Target sustav je također bio zatvoren dva dana, ali ECB nije iznio vrijednosti transakcija koja je umanjena štrajkom.

ECB i Bank of England zadržali ključne kamate

Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je na zasjedanju odlučila ostaviti ključne kamatne stope na aktualnih 4 posto, a istu odluku je donijela i Bank of England (BoE), zadržavši ih na 5,25 posto. No što se tiče ECB-a, mnogi analitičari sada vjeruju da će ta banka biti primorana sniziti kamate na 3,5 posto do kraja godine u okolnostima tvrdokornih strahovanja od globalne krize, izazvane krizom na američkom tržištu hipotekarnih zajmova. Financijska tržišta očekuju još i veće smanjenje ključnih kamata po uzoru na ostale središnje banke, ponajprije američki FED.




Autor: Antonela Zečević
07. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close