Spremni smo premjestiti proizvodnju i projekte u druge dijelove svijeta ukoliko nam Europska komisija ne ponudi kvalitetno rješenje”, poručio je Jean-Pierre Clamadieu predsjednik uprave jednog od najvećih svjetskih proizvodača kemikalija Rhodia. On se jučer na 6. Europskom poslovnom summitu u Bruxellesu obratio u ime europskih industrijalaca zahtijevajući veći angažman Komisije u nastojanju da se smanji emisija stakleničkih plinova, no da istodobno ne bude ugroženo poslovanje kompanija.

Nužan konsenzus
U ocjeni nepovljnog stanja pridružio mu se i član upave vodećeg svjetskog proizvodača čelika ArcelorMittal, Michel Wurth, koji je napomenuo kako kompanija nije mogla otvoriti nove pogone u Liegeu zbog ograničenja koje je nametnula Europske komisije. Predstavnik europske komsije David O’Sullivan poručio je kako Komisija radi i u interesu industrije te da je potreban zajednički napor da se uskalde naoko nepomirljivi interesi. “Potreban je konsenzus dviju strana, no ne samo njih već i svih globalnih institucija uključujuci Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i Ujedinjene narode”, izjavio je član Europskog parlamenta Vittorio Prodi. Industrijalci su se složili sa tvrdnjom kako oni moraju biti dio rješenja, a ne samo uzročnici problema. “Jedno od rješenja svakako je suradnja različitih industrija. Rhodia tako u partnerstvu sa automobilkosm industrijom proizvodi dijelove i materijale pomoću kojih proizvodači mogu razvijati i izbacivati na tržiste efikasnija, odnosno štedljivija vozila”, izjavio je Clamadieu. “Identificirali smo tehnologije koje mogu dvostruko smanjiti emisju štetnih plinova. No to nije moguće ostvariti u idućih nekoliko godina”, poručio je direktor ArcelorMittala. Pozvao je globalne institucije na veće zalaganje ukazavši na vezu izmedu trgovine i klimatskih promjena. Rekao je kako kompanija ništa ne može učiniti na implementaciji novih tehnologija u zemljama u razvoju, napose Indiji, dok se konačno ne potvrdi sporazum o slobodnoj trgovini. Okupljeni su se složili kako je veliki napredak učinjen u siječnju 2005. kada je stvoreno trziste stakleničkih plinova. Clamadieu je istaknuo da je u ovom trenutku trgovina emisijama najefikasniji način borbe protiv klimatskih promjena.

Nužnost istraživanja
S time se pak ne slaže profesor sa sveučilista u Copnehagenu Bjorn Lomborg napomenuvši kako su potrebna veća ulaganja u istraživanje i razvoj, a što i dalje nije u žarištu brojnih kompanija. “Što god mi danas rekli ništa ne možemo obećati. Svi smo svjesni da su ulaganja u nove tehnologije iznimno skupa”, poručio je danski profesor. On i predsjednik Microsoft Intennationala, Jean-Phillipe Courtois smatraju kako je potrebno diljem Europe stvarati klastere po uzoru na Silicijsku dolinu gdje bi akademska zajednica i privatni sektor, a koji bi snosio najveći dio troškova, razvijala nove thenologije. Europski povjerenik za okoliš Stavros Dimas složio se, naglasivši kako bi i on volio vidjeti takve klastere u Europi. “Europska komisija radi na borbi protiv klimatskih promjena, štoviše Europa je predvodnik u u politici očuvanja okoliša. Naša regulativa za smanjennje emisije štetnih plinova u automobilskoj industriji imat će efekta, a već se sada mnogi proizvođači u kampanjama natječu tko je ekolski osvješteniji”, rekao je Dimas. James Leape, vodeći čovjek WWF-a, upozorio je na veliku odgovornost kompanija i prema kupcima. “Ako proizvođači forsiraju ekološki prihvatljive proizvode to će se odraziti i na navike potrošača. ”Zeleni“ brandovi će izmijeniti i svijest mnogih kupaca koji će svojim privatnim odlukama pomoći u borbi protiv globalnog zatopljenja”, zaključio je Leape.

Hrvatska znanost mora u regionalni klaster

Izvršni direktor belgijske udruge poslodavaca, Rudi Thomaes, izjavio je za Poslovni dnevnik kako se Hrvatska mora povezati u klaster sa ostalim zemljama ovog dijela Europe. “Znam da Hrvatska ima dobre stručnjake, no samostalno teško može nešto napraviti. Stoga se hrvatska sveučilista i akademska zajednica moraju povezati sa mogućim partnerima iz susjednih zemalja poput Slovenije te zajednički razvijati nove tehnologije. Sredstva mogu povlačiti iz europskih fondova”, izjavio je Thomaes. “Hrvatska kao mala zemlja također može dati svoj doprinos. Potrebna su veća ulaganja u istraživanje i razvoj”, izjavio je za Poslovni dnevnik profesor Lomborg sa sveučilista u Kopenhagenu. Napomenuo je kako je svjestan nedostatka sredstava no istaknuo je kako su ulaganja u istraživanje i razvoj jedini način povećanja konkurentnosti i zaštite okoliša.