Predsjednik uprave Grupacije Viator-Vektor Zdenko Pavček u prvom intervjuu za hrvatske medije ne negira činjenicu da glavnina hrvatske poslovne javnosti sagledava tu slovensku tvrtku kroz prizmu neuspjelog pokušaja preuzimanja transportne jedinice Promal iz sastava šibenskog TLM-a. Ipak, Pavček ističe da je riječ o međunarodnoj tvrtki čijih 29 društava iz prijevozničko-špediterske branše posluje u devet država. Iako nam potvrđuje da su odvjetnici Viator-Vektora i TLM-a utanačili uvjete pod kojima se sporazumno raskidaju kupoprodajni ugovor i ugovor o trogodišnjem pravu transporta za potrebe TLM-a, Pavček dodaje kako “to ne znači da smo završili priču s TLM-om”.
Impresivan rast tvrtke, koja će ove godine ostvariti 230 milijuna eura prihoda (18 posto više nego 2005.) počeo je 2000. Tada su se spojili Viator i Vektor, odnosno špedicija i transport, a danas tvrtka kotira među prvih 30 kompanija Slovenije. Zapošljavaju više od 2500 radnika, imaju 600 teških kamiona (od toga pola prosječne starosti 3,2 godine), rade sa 1000 kooperanata. Imaju velike planove u vojno-proizvodnom segmentu koji se više ne tiče samo slovenske vojske nego i češke i portugalske. Grade nove logističke centre za distribuciju tereta u Rusiji, Ukrajni, Makedoniji i Crnoj Gori, a jedan – unatoč raskidu ugovora s TLM-om – planiraju uskoro otvoriti u Šibeniku.

Što ste dogovorili s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom?
– Svi koji su sa strane hrvatske Vlade bili uključeni u razgovore oko Promala bili su maksimalno profesionalni. Neovisno o težini problema, našli smo zajednički poslovni jezik. Kada nam je potpredsjednik Vlade objasnio zašto dolazi do takvog prijedloga od strane hrvatske Vlade, bilo bi s naše strane nekorektno da ga ne prihvatimo. Svjesni smo da bismo time veoma naštetili privatizaciji TLM-a kao jedinstvenog subjekta. Ne mogu reći da sam zadovoljan što smo raskidom ugovora izgubili poslovnu poziciju u Hrvatskoj s kojom smo računali u korist Promala, Viator-Vektora i TLM-a. No zadovoljan sam što je slučaj prošao bez političkih posljedica, nije podigao problem na razinu međudržavnih odnosa.
Jeste li odustali od ugovora uz uvjet da se Viator-Vektoru nadoknadi šteta ili bez tog uvjeta?
Dogovorili smo da nam vrate dio sredstava koji smo uložili u kupnju Promala. No taj je iznos nekoliko puta manji od naših izračuna. Dogovorili smo i odštetu.
Odustali ste od ugovorenih poslova, a sugerirate kako imate nove planove. Što to znači?
S hrvatskom Vladom postignut je i taj dio dogovora koji se tiče napora Viator-Vektora i novih vlasnika TLM-a da pokušamo, zahvaljujući našoj profesionalnosti, ući u logistički posao. Ako do toga dođe, u svoju ćemo ideju, budući da i dalje vjerujemo da je jako dobra, uključiti prijevoznike iz te regije u sistem Viator-Vektora. Šteta bi bila da naš potencijal od 29 poduzeća u Europi i oni ne koriste.
Znači li to da ipak planirate osvojiti transportne poslove TLM-a?
Kanimo se natjecati isključivo na području logistike u TLM.
Što ste namjeravali u Promalu?
Vrlo smo jasno rekli da želimo stvoriti logistički centar u Dalmaciji za skladištenje i pretovar roba. U drugom segmentu htjeli smo sagraditi moderan centar za održavanje gospodarskih vozila što našoj Grupaciji čini 10 posto prihoda. Htjeli smo i obnoviti suradnju TLM-a i Tvornice vozila Maribor koja vuče korijene iz TAM-a. Riječ je o proizvodnji aluminijskih nadgradnji za kamione koja se nekad izrađivala u Šibeniku. To bi za obje strane bilo odlično rješenje jer zajedno imamo i sirovinu, tehnologiju i iskustvo te tržište.

No zašto ne odustanete od ideje da u Šibeniku otvorite pretovarno-transportni centar? Zašto se ne usmjerite prema većim lukama, Splitu ili Zadru?
Naša poslovna politika temelji se na stvaranju logističkih centara tamo gdje procjenjujemo tijekove roba koji su isplativi. Što se Hrvatske tiče, sagradili smo logistički centar u Varaždinu, a sada smo pred investicijom u otvaranje logističkog centra u Zagrebu. Budući da su jaki robni tokovi na području Dalmacije, odlučni smo u tome da ako logistički centar ne možemo vezati uz TLM, neovisno ćemo ga sagraditi u Šibeniku u bliskoj budućnosti. Našoj je branši Dalmacija veoma zanimljiva. Velike količine roba idu u Dalmaciju, a povrat je skroman. Ne odustajemo od ideje po kojoj bi se sva ona roba, koja ide iz Dalmacije, skupljala u Šibeniku i distribuirala po nalogu komintenata. To bi koristilo i dalmatinskim prijevoznicima koji često idu prazni u jednom smjeru.
Imate li namjeru, kad se tako čvrsto držite Šibenika, u bilo kojoj komponenti uključiti se u strateško preuzimanje TLM-a?
Ne ako se to tiče proizvodnje. Ako bi logistika bila sastavni dio privatizacije TLM-a, onda je to drugo pitanje. Tada bi sa svojom profesionalošću, konkurentnošću i organizacijom ponudili svoju uslugu za strateško preuzimanje TLM-a.
Koje usluge obuhvaća logistički centar?
Obavlja sve što se tiče distribucuje roba između pošiljatelja i primatelja. To je niz aktivnosti, od skladištenja i manipulacije teretom do carinskih formalnosti. Po realizaciji poslova u Sloveniji smo na prvom mejstu, a mjereno po strukturi tereta držimo trećinu tog tržišta.
Prošlog ste tjedna, prema pisanju srpskih medija, razgovarali u Kragujevcu o preuzimanju Zastava Kamiona. Jeste li se odlučili za tu akviziciju i što ona znači s obzirom na to da Viator-Vektor ima tvornicu u Mariboru koja proizvodi autobuse?
Postoji velika simpatija s njihove strane da uđemo u vlasničku strukturu Zastava Kamiona. Ti pregovori traju godinu dana, još nismo donijeli odluku, a ona ovisi o više faktora. Socijalni program koji je dio objavljenog tendera vrlo je zahtjevan jer tamo radi više od 1500 radnika. S druge strane, talijanski Iveco vlasnik je 30 posto tvornice, a licencija po kojoj su radili je istekla. Riječ je o mogućem tripartitnom dogovoru. Što se tiče tržišta, naša je ideja da bismo osim na srpsko tržište, ušli i na tržišta Rusije i Ukrajine s kojima Srbija ima ugovorene bescarinske režime. No u Mariboru smo vlasnici 98 posto TAM-a u kojoj radimo vlastite proizvode na MAN-ovim agregatima.

Znači li to da se i Iveco i MAN zanimaju za bescarinsko plasiranje proizvoda u Rusiju i Ukrajinu?
Da, ali rješenje nismo donijeli. U Tvornici vozila Maribor uspostavili smo tehnologiju i proizvodnju autobusa za aerodrome, a jedan vozi i u Dubrovniku. Proizvodimo više od 50 posto svjetske proizvodnje tog proizvoda. No tamo se godišnje proizvede i 200 autobusa za prigradsku vožnju. Ove ćemo godine ukupno u Mariboru realizirati program od 35 milijuna eura.
Što konkretno planirate s vojnim programom?
Vlasnici smo tvrtke Sistemska tehnika u Ravnima gdje 40 posto proizvodnje čine valjci za aluminijsku industriju, a drugi dio je proizvodnja lakih oklopnih vozila. Sva ta vozila kojima je opremljena slovenska vojska naša su proizvodnja po licenci Stayra koju smo kupili prije dvije godine. Sa Stayrom smo dogovorili suradnju koja znači uključivanje naših kapaciteta u Ravnima za proizvodni program za vojske Portugala i Češke. Ambicija nam je da poslovnu relaciju koju imamo radeći ta vozila za slovensku vojsku koristimo u širenju posla izvan Slovenije.
Na koja tržišta ciljate?
Imamo ovlaštenje da na određenim teritorijima uspostavimo proizvodnju vojnih vozila za potrebe određenih država.
Koje su u sastavu NATO-a?
Ne, riječ je o onim tržištima čije države nisu članice NATO-a.
Viator-Vektor je prošlog proljeća prezentirao program održavanja i revitalizacije TAM-ovih vozila koje koristi HV. Jeste li odustali od tog dijela posla?
Planirali smo taj dio posla raditi u TLM-u. U Promalu bi, ako bi bila prihvaćena naša ponuda, radili na održavanju vojnih vozila Hrvatske vojske. Obnavljanje tri vozila, koja bi bila u NATO standardu, po cijeni odgovara nabavi jednog novog. Po ocjeni hrvatske Vlade to je bio jedan od razlog zašto su podupirali Viator-Vektor.

U tvornicu za proizvodnju lakih vojnih vozila investiramo 20 milijuna eura

Hoćete li širiti proizvodne kapacitete tvornice u Ravnima s obzirom na planirano značajno povećanje proizvodnje vojnog programa?
Neki su podaci tajna. Prema koncepciji razvoja te tvornice upravo smo proširili kapacitete civilnog dijela prozvodnje, a najkasnije u rujnu počinjemo gradnju nove tvornice za proizvodnju lakih vojnih vozila u što investiramo oko 20 milijuna eura. Rok za dovršetak je lipanj 2007. Tako bismo stvorili uvjete za veću proizvodnju, ali i za održavanje te vojne opreme kojoj je vijek 30-ak godina.

Rast je rezultat preuzimanja i otvaranja novih kompanija

Kako je rastao transportno-špediterski biznis?
Taj dio Grupacije Viator-Vektora raste na dva načina, preuzimanjem ili otvaranjem novih kompanija. Vezani smo uz naše partnere koji, kad se tržišno šire, logistički pratimo. Ako, primjerice, Gorenje investira u Češku, a to je bio slučaj, Viator-Vektor ga našom logistikom slijedi. Ukupno smo tim modelom tržišnog nastupa investirali u nekoliko godina više od 60 milijuna eura. U Rumunjskoj imamo 170 radnika, više od 60 kamiona, a radimo kompletnu logistiku za Daciju. Tamo smo za ovu godinu dogovorili poslove u iznosu od 40 milijuna eura. Ove godine planiramo otvoriti nove centre u Rusiji i Ukrajini te u Makedoniji i Crnoj Gori.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo