Prema podacima Crozille prosječna cijena stambenog kvadrata u siječnju u Zagrebu kretala se oko 2150 eura. I dalje su najskuplji stanovi u samom središtu Zagrebu gdje se cijene kreću oko 2400 eura po četvornom metru. No i cijene u rubnim dijelovima grada nisu manje i kreću se oko 1900 eura. U siječnju je zabilježen porast četvornog metra stana u rubnim dijelovima grada i do 2000 eura po četvornom metru. Razlog leži u tome što je potražnja za stanovima i dalje veća od ponude.

Skup glavni grad
Podaci Crozille pokazuju da su kuće u blizini Zagreba (udaljenosti do pola sata vožnje autom) i dalje gotovo dvostruko jeftinija opcija od kupnje u Zagrebu. Prosječna cijena kuća s okućnicom (Sesvete, Zaprešić, Velika Gorica) kretala se oko 1100 eura po kvadratu, a cijene kuća s obzirom na kvadraturu od 22 do 189 tisuća eura. Prosječna stambena površina iznosila je 186 kvadrata. Gledajući tržište nekretnina na razini cijele Hrvatske, početak godine donio je pad prodaje nekretnina u odnosu na prošlu godinu, a stručnjaci smatraju da cijene neće više rasti kao prethodnih godina i očekuju njihovu stabilizaciju jer su dosegnule gornje iznose koje tržište može podnijeti. Stanje na tržištu na početku godine sugerira da je eksploziji cijena i prodaje ipak došao kraj. Prema podacima Burze nekretnina, prodaja je u ovogodišnjem siječnju pala za 41 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zabilježen je i pad cijena stanova od 0,6 posto, gledajući cijelu Hrvatsku, dok su u Zagrebu i na obali cijene porasle za skromnih 0,5 posto. Istovremeno su kuće u Hrvatskoj pojeftinile za 1,6 posto, pri čemu se u Zagrebu smanjila cijenu za 2 posto, a na obali narasla za 0,5 posto. Tražene cijene stanova u Republici Hrvatskoj su, prema podacima Burze nekretnina, u prosjeku 2137 eura za četvorni metar. U Zagrebu je ta cijena 2266 eura, na Jadranu 2042 eura, a u ostatku Hrvatske 1206 eura.

Stagnacija cijena
Uz pad prodaje i stagnaciju cijena obilježje tržišta je usporavanje ekspanzije stanogradnje, barem sudeći prema Državnom zavodu za statistiku. Tako je prema građevinskim dozvolama izdanim u studenom predviđena gradnja 1824 stana, što je 27 posto manje nego u studenom 2006. godine, a dozvolama izdanim u 11 mjeseci predviđena je gradnja 21.488 stanova što je približno na razini istog razdoblja.Direktor Udruge poslodavaca graditeljstva Zdenko Karakaš jednim od uzroka smanjenju broja građevinskih dozvola krajem 2007. vidi u uhodavanju primjene novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a drugi je nadolazeća gospodarska recesija. Prema Karakašu, u Hrvatskoj tržište može apsorbirati između do 16.000 novoizgrađenih stanova, pri čemu kupci postaju sve izbirljiviji u pogledu kvalitete stnova. I analitičari oglasnika Centar nekretnina dijele to mišljenje u komentaru siječanjskog tržišta nekretnina. Smatraju da će rast kamata na stambene kredite i velik broj novoizgrađenih stanova, koje će investitori plasirati u 2008. godini, rezultirati stagnacijom prodaje i korekcijom odnosa cijena između rabljenih i novih stanova te zaključuju da prolazi vrijeme ekspanzije prodaje i rasta cijena nekretnina.

U Hrvatskoj godišnje nekretnine rastu 10 posto

Prema podacima Burze nekretnina, u posljednjih 10 godina, prema prosjeku ostvarenih prodajnih cijena u Hrvatskoj, bilježi se prosječan godišnji rast cijena stanova za 10 posto, a kuća za 8,7 posto. Samo u 2007. godini, u odnosu na godinu prije, zabilježen je 6-postotni rast cijena stanova u Hrvatskoj, na Jadranu za 9 posto, a u Zagrebu za 7 posto. Pritom je razlika između tražene (oglašene) i postignute cijene stanova bila 8 posto.