Zbog mode i glamura svake sekunde ubiju se gotovo dvije životinje, godišnje više od 50 milijuna. Samo Kina radi krzna ubije 17 milijuna životinja po godini, od čega je dva milijuna pasa i mačaka. Procjenjuje se kako se čak više životinja ubije isključivo zbog krznenih dodataka, ovratnika, torbica, šešira, šalova, cipela i sl., nego li zbog bundi, iako se smatra kako krzneni dodaci nastaju od ostataka pri proizvodnji krznenih kaputa. Inače, za izradu bunde dužine jednog metra potrebno je krzno – 100 činčila, 42 lisice, 60 lasica, 40 rakuna, 20 vidri, 20 jazavaca.

Bez krzna
Zaštitarske udruge diljem svijeta, pa i u nas tako uporno ukazuju na besmislenost masakra i patnje životinja zbog površnog, pomodarskog zadovoljstva čovjeka, pokušavajući osvijestiti potrošače da ne kupuju krznene odjevne predmete, da se izbore za zabranu uzgoja životinja zbog krzna. Tim više što i umjetna krzna itekako mogu izgledati glamurozno. Udruga Prijatelji životinja, koja vodi nacionalnu kampanju “Za Hrvatsku bez krzna”, želi aktivno uključiti i studente hrvatskih fakulteta grafike i dizajna u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku, da svojim radovima sudjeluju u etičkoj poruci. Pozivaju ih da se uključe u natječaj Fur Free Alliance iz Britanije koja već šestu godinu organizira međunarodni natječaj “Design Against Fur”- dizajnom protiv krzna s ovogodišnjom porukom: “Nošenje krzna okrutno je i nepotrebno”. U njoj će po prvi puta sudjelovati i mladi hrvatski dizajneri i ući tako u konkurenciju za vrijedne novčane nagrade i međunarodno priznanje. Uz to, postat će svojevrsni ambasadori nevinih životinja uvjeravajući potrošače da kupuju odjeću bez krzna, vođeni etikom i suosjećanjem. Radove će ocjenjivati stručnjaci dizajna i marketinga, a natjecanje je koncipirano u dvije faze: regionalno i međunarodno. Pobjednici regionalnog natjecanja u Europi dobivaju 1000, 500 ili 250 eura gotovine. Tri najbolja finalista, automatski sudjeluju u internetskoj “Nagradi po izboru publike” i međunarodnom natjecanju za izbor “Velike nagrade” koja iznosi 2.500 američkih dolara u gotovini. Uz to, deset sudionika primit će od sudaca diplome “Posebne pohvale”, a petnaeset diplome “Pohvale”.Uz to, Fur Free Alliance po prvi puta organizira i međunarodni natječaj u Flash animaciji. Najuspješniji mladi dizajneri koji naprave kreativan i efektan animirani film sa snažnom i sućutnom porukom da je nošenje krzna okrutno i nepotrebno, mogu također osvojiti novčane nagrade.

Rok za prijavu na natječaj istječe 11. travnja ove godine i šalje se Prijateljima životinja kojima se zainteresirani studenti već javljaju. Kako bi studenti dobili inspiraciju, jasnu sliku o industriji krzna i njezinoj okrutnosti, šalju im i filmove o farmama životinja, načinima uzgoja i ubijanja životinja za krzno. Životinje na farmama koje se koriste u krznenoj industriji izlovljavaju se iz prirodne sredine ili uzgajaju na farmama, gdje provedu čitav život zatvorene u tijesnim kavezima. Farme se sastoje od niza redova žičanih kaveza u kojima radi skučenosti, primjerice, lisice, nutrije, činčile, rakuni i lasice, žive u teškim uvjetima, i muče se zbog nemogućnosti kretanja i prirodnog ponašanja. Mladunci se ubijaju sa osam mjeseci starosti, odnosno, kada dobiju svoje prvo zimsko krzno. Dokazi protiv ovakvih farmi proširile su se diljem svijeta pa su mnoge zemlje Europe ovu proizvodnju svele na minimum ili je trajno zabranile, poput Britanije i Austrije. U Hrvatskoj je u novi Zakon o zaštiti životinja prošle godine uvrštena odredba o zabrani uzgoja životinja za krzno, no, odredba stupa na snagu tek 2017. godine.

Stop trgovini
“Kampanja će biti dugotrajna i nećemo stati na zabrani uzgoja životinja zbog krzna, a radit ćemo i na zabrani trgovine i promocije prirodnog krzna. U Hrvatskoj je uzgoj životinja zbog krzna već značajno pao, prvenstveno zbog smanjene potražnje. Prije desetak godina naša je zemlja, primjerice, bila na 58. mjestu u svijetu po proizvodnji krzna od činčila, a sad je broj uzgajivača pao na jednog ili dvojicu. Svojeremeno je u nas samo jedna farma činčila u pola godine proizvela 10,5 tona otpada, odnosno ostataka tijela oderanih životinjica koje inače teže stotinjak grama”, kaže Luka Oman iz Udruge “Prijatelji životinja” i ističe kako je pozitivno što je Hrvatska zabranila uvoz tuljanova krzna. Godišnje se zbog krzna ubije 300 tisuća tuljana, a stravične slike njihova pokolja po Sjevernom polu već su šokirale svijet.

Okrutne metode usmrćivanja

Obzirom na vrstu životinje koriste se različite metode, no, prevladava analna ili vaginalna elektrokucija, odnosno ubijanje strujom kako se krzno ne bi oštetilo. Jedna elektroda stavlja se u usta životinje, a druga analno ako je riječ o većim životinjama ili vaginalno kad su u pitanju manje životinje. Manjim životinjama, poput lasica, život se uzima lomom vratova. U posebnim komorama, neke se vrste guše plinom i često se događa da još neusmrćena životinja bude živa oderana. Jedan od načina ubijanja životinja zbog krzna je i ubrizgavanje injekcije insekticida u srce. U prirodi se love zamkama u kojima zarobljene životinje i po nekoliko dana trpe nepodnošljivu bol i patnju.