Prema posljednjem istraživanju GfK u suradnji s Wall Street Journalom o ulagačkim stavovima i ponašanjima Europljana i Amerikanaca, rezultati govore u korist niskorizičnih ulaganja.
Privatni investitori spremni su prihvatiti niže prihode na investicije ako to znači manji rizik.
U odnosu na prethodno istraživanje, investicijske navike građana doživjele su malo promjena tako da oko 50 posto privatnih osoba u zapadnoj Europi višak novca polaže na štedne račune, njih gotovo 38 posto investira u mirovinske fondove i životno osiguranje, a 20 posto ulaže u dionice, fondove i drugo.
Građani SAD-a isto su tako oprezni čemu u prilog govori podatak da ih više od polovice ulaže u životno osiguranje ili mirovinske fondove i činjenica da su ti oblici štednje po prvi puta otkad se provodi ovo istraživanje atraktivniji od ostalih oblika ulaganja.

Sigurna ulaganja
Zapadni Europljani skloni su mišljenju da je novac najsigurnije uložiti u obveznice, dionice i fondove, a tek onda ostatak polagati na štedne račune, životno osiguranje i mirovinske fondove.
Međutim, analitičari upozoravaju na postojanje jaza između stvarnosti i osobnih ulagačkih preferencija. Samo polovica Europljana doista štedi novac na štednim računima, njih 38 posto ulaže u mirovinske fondove ili životno osiguranje, 20 posto odlučuje se za dionice ili fondove, a tek 8 posto ulaže u obveznice.
U srednjoj i istočnoj Europi taj je raskorak između stvarnog ponašanja i osobnih preferencija još naglašeniji. Tako od polovice stanovništva koja se izjasnila da bi novac uložila na štedne račune, to čini samo njih četvrtina. U slučaju fondova i životnog osiguranja taj je broj još manji jer se od tri četvrtine koja se izjasnila za tu opciju za to praktično odlučuje samo petina.
Brojni se ispitanici nisu izjasnili niti za jedan od ponuđenih oblika štednje. U SAD-u je takvih bilo 6 posto, u zapadnoj Europi čak 10 posto, u Švicarskoj šokantnih 25 posto, a u istočnoj Europi 8 posto gdje Češka suvereno ‘vodi’ sa gotovo jednom četvrtinom ispitanika.
Iako još uvijek ispod prosjeka Europske unije, hrvatski se građani također sve više hvataju u koštac s raznim oblicima ulaganja novca čemu uvelike pridonose i pregovori s EU. Tako je prije tri godine udio štednje putem investicijskih fondova iznosio samo 1 posto cjelokupne štednje, dok danas imovina fondova u Hrvatskoj raspolaže sa 8,5 milijardi kuna, što je deset posto ukupne štednje koja, prema podacima HNB-a, iznosi oko 87 milijardi kuna.

Hrvati konzervativni
U ovoj godini najdinamičnije oblike hrvatske štednje predstavljala su ulaganja u otvorene investicijske fondove (više od 90 posto), u mirovinske fondove (oko 50 posto), te u dionice i obveznice na tržištima kapitala (40 posto). U godinu dana štedni i oročeni depoziti građana narasli su više od 9,21 milijardu kuna.
Oročeni depoziti u stambenim štedionicama u Hrvatskoj u usporedbi s prošlom godinom povećani su milijardu kuna, na 4,9 milijardi kuna. Novi oblici investiranja nude veću dobit od štednje na računu u banci što polako ali sigurno uklanja dosadašnju nesigurnost Hrvata u druge oblike ulaganja uzrokovanu bankovnim krizama u bliskoj prošlosti.