EN DE

Grad snova za graditelje nebodera

Autor: Eleonora Dukovac
24. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Do 2010. godine deset do 20 najvećih zgrada na svijetu bit će smješteno u samo jednoj dubajskoj ulici

Uistinu je jedinstven. Raskošna i bogata vizija budućnosti materijalizirana na bezvremenom pustinjskom pijesku. Jedan od sedam Ujedinjenih Arapskih Emirata, ruši sve turističke rekorde, svojom raskošnom ljepotom, futurističkom arhitekturom i hotelskim zdanjima. Dubai je jedan je od najurbanijih, najsuvremenijih i najbrže rastućih gradova na svijetu. S najviše dizalica po četvornom metru na planetu, mijenja izgled gotovo svakodnevno. Čak ni karte lokalnih izdavača ne mogu pratiti njegov nepojmljivo brz razvoj. Bogatstvo Dubaija vidljivo je na svakom koraku. Očito se ne štedi ni u čemu, investicijama, gradnji, pa ni u ljubaznosti, šarmu i gostoljubivosti, ali i vodi koja teče i pršti na svakom koraku. U izobilju vodoskoka i zelenila, fontana koje ne presahnjuju ni na plus 55 stupnjeva, teško je povjerovati da grad budućnosti raste na pijesku, a padaline ga poškrope tek pet dana u godini. Početak vrtoglava razvoja Dubaija, seže u šezdesete godine prošloga stoljeća. Do tada je bio beznačajno mjesto na karti Bliskog istoka i svijeta. U negdašnjem beduinskom selu na obali Arapskoga poluotoka životarilo se od trgovine, ribarenja i izranjanja bisera, a danas je Dubai drugi po veličini emirat u UAE i vodeći centar trgovine i turizma u regiji. Zahvajujući milijardama dolara od naftne industrije – danas nosi titulu Zlatnoga grada.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Turistička meka
Svjetska je meka meka biznismena, turista, šopingholičara, ali i golfaša koji dolaze na najbolja svjetska golfska igrališta, ljubitelja tenisa, jahanja… U ožujku 2005. Dubai je proglašen najboljom destinacijom na svijetu i nagrađen za najbolju turističku destinaciju Bliskog istoka te najbolju kongresnu destinaciju prema izboru 167.000 touroperatora iz 200 zemalja svijeta. Preuzeo je tako primat nad tradicionalnim destinacijama poput Londona, Pariza ili New Yorka. U 2004. godini posjetilo ga je 5,42 milijuna turista, a očekuje se da će brojka narasti na više od deset milijuna godišnje u slijedećih desetak godina. Dubai broji oko 1,3 miliona stanovnika od čega su 80 posto stranci privučeni bescarinskim poslovanjem, brzo rastućom ekonomijom i specifičnim stilom života u jednom od najsigurnijh gradova na svijetu. Ondje gotovo da uopće nema kriminala. Zbog visokog standarda života, ali i strogih kazni za počinitelje, stopa kriminaliteta je među najnižima u svjetskim razmjerima. U grad mogu doći samo turisti ili oni koji imaju osiguran posao – a o svima se vodi opsežna dokumentacija. Uz to, spletom okolnosti Dubai je ostao izvan interesa strana sukobljenih u konfliktu islamskih fundamentalista i nekih zapadnih država. Općenito, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tek oko 25 posto stanovnika ima državljanstvo, dok su ostatak stranci privučeni naftnim bogatstvom. Od 60-tih godina temelj gospodarstva Emirata čini proizvodnja nafte. Najvećim rezervama raspolaže glavni grad Abu Dabi, ali stručnjaci pretpostavljaju da se naftne rezerve Dubaija bliže kraju.

Uistinu je jedinstven. Raskošna i bogata vizija budućnosti materijalizirana na bezvremenom pustinjskom pijesku. Jedan od sedam Ujedinjenih Arapskih Emirata, ruši sve turističke rekorde, svojom raskošnom ljepotom, futurističkom arhitekturom i hotelskim zdanjima. Dubai je jedan je od najurbanijih, najsuvremenijih i najbrže rastućih gradova na svijetu. S najviše dizalica po četvornom metru na planetu, mijenja izgled gotovo svakodnevno. Čak ni karte lokalnih izdavača ne mogu pratiti njegov nepojmljivo brz razvoj. Bogatstvo Dubaija vidljivo je na svakom koraku. Očito se ne štedi ni u čemu, investicijama, gradnji, pa ni u ljubaznosti, šarmu i gostoljubivosti, ali i vodi koja teče i pršti na svakom koraku. U izobilju vodoskoka i zelenila, fontana koje ne presahnjuju ni na plus 55 stupnjeva, teško je povjerovati da grad budućnosti raste na pijesku, a padaline ga poškrope tek pet dana u godini. Početak vrtoglava razvoja Dubaija, seže u šezdesete godine prošloga stoljeća. Do tada je bio beznačajno mjesto na karti Bliskog istoka i svijeta. U negdašnjem beduinskom selu na obali Arapskoga poluotoka životarilo se od trgovine, ribarenja i izranjanja bisera, a danas je Dubai drugi po veličini emirat u UAE i vodeći centar trgovine i turizma u regiji. Zahvajujući milijardama dolara od naftne industrije – danas nosi titulu Zlatnoga grada.

Turistička meka
Svjetska je meka meka biznismena, turista, šopingholičara, ali i golfaša koji dolaze na najbolja svjetska golfska igrališta, ljubitelja tenisa, jahanja… U ožujku 2005. Dubai je proglašen najboljom destinacijom na svijetu i nagrađen za najbolju turističku destinaciju Bliskog istoka te najbolju kongresnu destinaciju prema izboru 167.000 touroperatora iz 200 zemalja svijeta. Preuzeo je tako primat nad tradicionalnim destinacijama poput Londona, Pariza ili New Yorka. U 2004. godini posjetilo ga je 5,42 milijuna turista, a očekuje se da će brojka narasti na više od deset milijuna godišnje u slijedećih desetak godina. Dubai broji oko 1,3 miliona stanovnika od čega su 80 posto stranci privučeni bescarinskim poslovanjem, brzo rastućom ekonomijom i specifičnim stilom života u jednom od najsigurnijh gradova na svijetu. Ondje gotovo da uopće nema kriminala. Zbog visokog standarda života, ali i strogih kazni za počinitelje, stopa kriminaliteta je među najnižima u svjetskim razmjerima. U grad mogu doći samo turisti ili oni koji imaju osiguran posao – a o svima se vodi opsežna dokumentacija. Uz to, spletom okolnosti Dubai je ostao izvan interesa strana sukobljenih u konfliktu islamskih fundamentalista i nekih zapadnih država. Općenito, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tek oko 25 posto stanovnika ima državljanstvo, dok su ostatak stranci privučeni naftnim bogatstvom. Od 60-tih godina temelj gospodarstva Emirata čini proizvodnja nafte. Najvećim rezervama raspolaže glavni grad Abu Dabi, ali stručnjaci pretpostavljaju da se naftne rezerve Dubaija bliže kraju.

Divovska igla
No u posljednja dva desetljeća porastao je i značaj ne-naftnog sektora, osobito trgovine, financija, industrije i turizma. Sve to stvorilo je BDP u 2004. od 25.200 američkih dolara po stanovniku. U posljednjih pet godina Dubai je udvostručio broj stambenih jedinica, a 2010.godine predviđa se da će deset do 20 najvećih zgrada na svijetu biti u samo jednoj ulici. Gradnja jedne takve u punom je jeku i još se ne vide naznake njezine monumentalnosti. Zgrada Burdž Dubai neće biti samo najviši neboder svijeta sa predviđenih 705 metara već i najveća građevina ikada podignuta ljudskom rukom. U arapskoj tvrtki Emmar properties koja financira gradnju tvrde kako će toranj biti gotov 2008., dakle u samo četiri godine pošto je kamen temeljac postavljen u rujnu 2004. godine. Troškovi gradnje procjenjuju se na osam milijardi dolara! Mega neboder koji će parati oblake nad Dubaijem, ući će i u povijest moderne arhitekture zbog neobična izgleda – nalikovat će na divovsku iglu. Vanjski izgled temeljit će se na tradiciji uzoraka islamske arhitekture i stilskoj geometriji pustinjskoga cvijeća. Kolosalni Burdž Dubai imat će komercijalne i stambene zone, ali i brojne zabavne sadržaje: kino dvorane, kazališta, muzeje, sportske i zabavne centre. Prvih 37 katova biti će Armanijev hotel, od 45 do 108. kata predviđeni su privatni apartmani – rasprodani u cjelosti u prvih pet dana od puštanja u prodaju. Veći dio ostatka divovske igle, zauzet će poslovni uredi i sale za sastanke. Na 123 i 124. katu predviđen je vidikovac s kojeg se veličanstven pogled pruža na Dubai i okolicu. Veličanstven je pogled, daleko na morsku pučinu i panoramu grada i s vrha glasovitog Burdž Al- Araba, prvog hotela sa sedam zvjezdica. U glasovitom hotelu u obliku jedra najjeftinije noćenje košta 1500 dolara. Oni plićega džepa koji se dođu samo diviti, ondje mogu dobiti marokanske datulje koje krase stolove šeika i kraljeva, pozdrav ronilaca koji čiste ogromne akvarije foajea, osmijehe djelatnika i besplatno divljenje nezamislivom luksuzu. Fotoaparat valja koristiti krišom, jer je, kao i u ostalim de luxe hotelima, zabranjeno fotografiranjem uznemiravati goste, ali i ribe i morske pse u akvariju podvodnog restorana. Ulazak se uvjetuje elegantnom odjećom iako goste, sudeći prema odjeći, ne biste svrstali u red imućnijih.

Šeik-vizionar
Uz ubrzani konvencionalni razvoj, Dubai gradi još objekata koji se mogu mjeriti sa najvećim svjetskim čudima: primjerice, kilometarski otoci u obliku palme, arhipelag od 300 otoka u obliku svjetske mape The World za najbogatije koji će ondje dolaziti isključivo helikopterima i jahtama. Trideset posto The Worlda već je rasprodano, iako je sagrađeno tek nekoliko otoka. Do 2008. godine treba biti završen i hotel pod vodom. Šest milijardi američkih dolara investira se u gradnju novog Disneylanda – nazvanog Dubailand koji treba privući više od 200.000 posjetitelja dnevno! Od novijih većih projekata je i Dubai Healthcare City u koji se investira 495 milijuna dolara, a treba biti gotov do 2010. Riječ je o mini gradu specijalne zdravstvene zaštite i centru za medicinske studije i istraživanja. Deset milijardi dolara investira se i u jedan od najvećih svjetskih centara za elektroničke inovacije, dizajn i razvoj. Silikonska oaza bit će na površini većoj od sedam milijuna četvornih metara. U gradnji je i dvadesetak novih vrlo luksuznih hotela. Šeik Muhamed Bin Rašid Al Maktum, vladar Dubaija, potpredsjednik i premijer UAE ističe kako je ono što je postigao u Dubaiju tek deset posto njegove vizije. Nekretnine se u Dubaiju rasprodaju vrtoglavom brzinom, a bum na tržištu nekretnina ne jenjava zadnjih godina. Osim zbog činjenice što je Dubai tax-free zona, razlog je i što se prosječno 100.000 ljudi godišnje želi skrasiti upravo u Dubaiju. Tu radi tisuće radnika iz nerazvijenih zemalja čije obitelji prehranjuju brojna dubaijska gradilišta, ali i hoteli, restorani, taksiji… Indijaca je ponajviše, ali i Filipinaca, Pakistanaca, ljudi iz država bišeg SSSR-a. Indijci mahom opslužuju gradilišta, radeći dnevno i po 12 sati i na ljetnim nesnosnim vrućinama. Spavaju u barakama i pomažu obiteljima i s mjesečno zarađenih 900 dirhama (nešto manje od 1500 kuna). Pretjerano ljubaznim Filipincima po hotelima i restoranima, osmijeh ne silazi s usana. Ma koliko vas puta sreli tijekom dana pitaju kako ste i ponekad dosađuju uslužnošću. Život jeftine radne snage, naličje je svjetlucavog Dubaija, kao i umrežena prostitucija. Kako bi poboljšali uvjete života radnika, Ministarstvo rada i privatni investitori počinju graditi “grad” u okviru Dubaija za 100.000 građevinskih radnika, na površini 12 četvornih kilometara. Grad za radnike imat će infrastrukturu, igrališta, vrtiće, bolnicu, školu…
Dubai je definitivno jedna od najinteresantnijih svjetskih destinacija. Impozantan je, ali i umjetan pa, ljubitelji povijesti i kulturne baštine lako mogu ostati razočarani. Osjećaj duha tradicije moguće je osjetiti na takozvanim sukovima, živopisnim bazarima, u pustinji ili u kakvom tradicionalnom restoranu s trbušnom plesačicom – Ruskinjom.

Engleska trava
Ipak, ne može se ostati ravnodušan na činjenicu da je Dubai u pustinji, a pun zelenila i vode. Pokrivaju ga tisuće četvornih metara engleske trave. Svakoj biljci osigurana je cjevčica za navodnjavanje, a voda se dobiva desalinizacijom mora. Svaka kap vode treba biti stvorena, pa ipak, u Dubaiju se ne naplaćuje nikakva slivna i vodna naknada, pa račun za vodu dođe na isto – u pustinji i u Hrvatskoj. U prvi mah se tako ne čini, no Dubai je tek nešto veći od Zagreba i rasprostranjen je duž obale Zaljeva. Sa Zagrebom su mu zajednički prometni problemi. No u koloni se mirnije čeka jer gorivo je neusporedivo jeftinije – litra supera stoji jednu kunu. Zato je i taksi vrlo povoljno sredstvo prijevoza. Dubaiju je privlačan trgovački centar i za lokalne stanovnike i za bogate zapadnjake, posebno “bezobrazno bogate” Ruse. Dubai se još naziva i gradom zlata: u više od 600 trgovina prodaje se zlatni nakit, dragulji…
Na popularnom “zlatnom suku”, radi više od 275 trgovina zlatom i to na površini jedva većoj od polovice četvornog kilometra. Prema informacijama grupe koja okuplja 450 dubaijskih trgovaca zlatom, u bilo koje doba godine na zlatnoj tržnici ima više od 25 tona zlatnog nakita vrijednog 500 milijuna dolara. Europljani preferiraju 18-karatno zlato, lokalno stanovništvo 21-karatno, a Azijci 22-karatno.

I Hrvati otkrili Dubai

Posebno nakon otvaranja skijališta, u Hrvatskoj se naglo povećao interes za Dubaijem. Vodeća je, primjerice, Generalturistova destinacija u zadnje dvije godine. “U 2005. godini zabilježili smo stopostotno povećanje prodaje Dubaija u sklopu individualnih putovanja i 120 posto u okviru poslovnih putovanja, posebno kad je riječ o nagradnim – incentive putovanjima. Top menadžment vodećih hrvatskih kompanija prepoznao je važnost ulaganja u svoje djelatnike, kao i Dubai kao trenutno najzanimljivije svjetsko odredište”, kaže Elena Wolsperger, direktorica marketinga u Generalturistu. Dubai se traži u svim sezonama, a posebnu u vrijeme blagdana i šoping- festivala.

Skijanje na snijegu i na pijesku

Posebna i nova atrakcija u Dubaiju je najveće zatvoreno skijalište na svijetu koje se nalazi u sklopu The Mall of the Emirates – najvećeg trgovačkog centra na svijetu izvan sjeverne Amerike, koji na 232.000 četvornih metara ima 350 dućana i hotel Kempinski sa 400 soba. Skijalište može primiti 1500 posjetitelja, a za proizvodnju šest tisuća tona prvoklasnog snijega koristi se posebno razvijen tehnološki postupak. Skijalište je površine od 22.500 četvornih metara (kao tri nogometna igrališta), temperatura je minus 1 do 2 stupnja Celzijevih. No čini se da je i hladnije kad se sa 30 pustinjskih stupnjeva u uđe u skijaški prostor. Ski Dubai ima pet skijaških staza, lakših i težih, a najduža je 400 metara. Moguće je voziti bob, skrivati se po snježnim spiljama, sanjkati i zabavljati u snježnom parku. Organizirano je iznajmljivanje opreme i učenje skijanja. Snowboard se može voziti po snijegu, ali i po pijesku odete li na safari džipovima po pustinjskim dinama u okolici Dubaija. Nije preporučljivo za one koji strahuju od lude vožnje i svega što ona donosi – ponekad i prevrtanje. Kupanje u moru znatno je ugodnije, posebno u veljači kad vas, za razliku od ljeta, more može i rashladiti uz stalan povjetarac.




Autor: Eleonora Dukovac
24. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close