Bez dovršetka privatizacije ordinacija sustav primarne zdravstvene zaštite urušit će se do kraja, što će na svojim leđima osjetiti čitavo zdravstvo, ali i pacijenti, upozoravaju strukovne udruge liječnika koje čekaju novog ministra zdravstva kako bi pojačale pritisak na Vladu da se uredi najvažniji dio zdravstvenog sustava. Primarna zdravstvena zaštita trebala bi rješavati 80 posto pacijenata, a umjesto toga u Hrvatskoj rješava jedva 40 posto, obiteljski liječnici prepisuju previše lijekova, previše pacijenata se šalje na specijalističke preglede, a domovi zdravlja propadaju, kako građevinski tako i u smislu stručnost.

Živjeti od glavarine
Naši sugovornici tvrde da je uzrok potpuni nedostatak motivacije zbog činjenice da je struka podcijenjena, te joj je onemogućeno i stručno i financijsko napredovanje. “Primarna zdravstvena zaštita, kao i čitavo zdravstvo u Hrvatskoj počiva na paušalnim odnosima u kojima se usluga naplaćuje bez obzira što obuhvaća. To nije slučajno jer omogućuje državi da pod vlastitom kontrolom drži oko 17 milijardi kuna koliko se godišnje slijeva u zdravstveni fond, te iz te kase pokriva vlastite potrebe. Sve se to, međutim, predstavlja kao veliko dušobrižništvo prema pacijentima, a privatizaciji primarne zaštite uporno se daje negativan prizvuk te javnosti nameće stav da se pacijenti trebaju zaštititi od samovolje privatnih liječnika. Istina je upravo suprotna, upravo zbog loše ustrojenog sustava koji ne uvažava tržišna načela, pacijenti ne mogu ostvariti kvalitetnu zdravstvenu skrb ako u džepu nemaju desetak tisuća eura viška za neku složeniju operaciju”, kaže Marijan Balen, predsjednik Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Sustav je, naime, postavljen na način da istu glavarinu (naknadu po pacijentu) dobivaju i liječnici koji rade male kirurške zahvate, kao i oni koji samo pišu recepte i uputnice. Od glavarine žive i privatni i “državni” liječnici, samo što državni svoj novac dobivaju preko domova zdravlja, a od glavarine se pokrivaju svi troškovi ordinacija. Nešto više od polovice ukupnog broja liječnika u PZZ-u, oko 2700 liječnika ušlo je u zakup, odnosno privatizirao je ordinacije, no osim žiro računa i odgovornosti za financijsko poslovanje ordinacije liječnik ne dobiva bog zna što – nema vlastito poduzeće, ugovorno je osam sati vezan uz Hrvatski zavod za zdravstveno osguranje, a ordinaciju po odlasku u mirovinu ne može prodati, štoviše, sve što je uložio ostavlja domu zdravlja u čijem je prostoru. “Čak 85 posto ordinacija u domovima zdravlja ne zadovoljava ni minimalne građevinske standarde za zdravstvenu ustanovu, većina ih nema ni dizala. Inspektori svima gledaju kroz prste jer bi ih inače zatvorili, a vidjeli bismo kako bi se ponašali kad bi ordinacije bile u vlasništvu – ako ne udovoljavamo kriterijima ključ u bravu. Na taj način više bi se ulagalo i u prostor, opremu i stručnost”, ističe Marijan Balen.

Plava knjiga
Sustav glavarina unatoč brojnim kritikama i najavama da će se ukinuti još uvijek je na snazi, isto kao i takozvana Plava knjiga. “Plava knjiga je muzejski primjerak koji nema veze sa stvarnošću. U tom se dokumentu propisuje da jedan prošireni pregled traje 12 minuta, po čemu ispada da dnevno možemo pregledati najviše 40 pacijenata, što je nerealno uz ovakav pritisak u čekaonicama. Ja kao obiteljski liječnik za postupak vađenja uraslog nokta, oko čega se pošteno naradim, dobivam 28 kuna, a za jedan pregled 21 kunu”, kaže Balen ističući da bez privatnog zdravstvenog osiguranja nema kvalitetne zdravstvene skrbi. Dopredsjednik Hrvatske liječnike komore Josip Jelić smatra da se bez dovršetka privatizacije i izjednačavanja statusa liječnika primarne zdravstvene zaštite ne može ostvariti partnerstvo među liječnicima. “U PZZ-u vlada neriješena situacija zbog koje propada koncept domova zdravlja, a istodobno za to nismo osigurali zamjensko rješenje koje će jamčiti preventivu, praćenje zdravlja svih osiguranika, edukaciju. Ako smo narušili partnerstvo, ne možemo uspostaviti komunikaciju među strukom, ali ni tražiti od liječnika da preuzimaju odgovornost i budu samostalni”, kaže dr. Jelić.