Nakon jednog dana rasta jučer su američki burzovni indeksi opet zabilježili lagani pad. Točnije rečeno od tri najvažnija indeksa, dva su pala, a jedan je zabilježio minimalan pomak. Tako je indeks Standard and Poor’s 500 Index izgubio je jedan bod i trenutno je na 1.465,5 bodova. Industrijski indeks Dow Jones manji je za osam bodova te sada vrijedi 13.320 bodova. Jedini koji je ubilježio rast je tehnološki Nasdaq-100 koji je narastavši za četiri boda došao do 2054,25 bodova. Padale su i europske dionice, dok su azijske uglavnom rasle.

Pad bankarskih dionica
Na pad američkih indeksa utjecale su objave rezultata tvrtke Palm koje su bili slabiji od očekivanja analitičara, kao i gubitak Morgan Stanleyja. Utjecaj su imali i signali iz Europske centralne banke kako povećana inflacija neće dopustiti smanjenje kamatnih stopa. Palm, proizvođač e-mail telefona Treo, izgubio je na vrijednosti nakon objave kako im je prodaja pala drugi kvartala zaredom. Dionica im je pala za 65 centi i sada je na ukupno 5,28 dolara. U priopćenju pristiglom iz te kompanije stoji kako će gubitak po dionici u trećemu kvartalu biti između 14 i 16 centi. Analitičari su predviđali gubitak od pet centi po dionici. Godinu ranije Palm je imao profit od 11,8 milijuna dolara, odnosno 11 centi po dionici. Dionica druge najveće američke kompanije koja se bavi vrijednosnim papirima Morgan Stanleya pala je za 17 centi (na 47,91 dolar) nakon objave da će u četvrtom kvartalu imati 3,56 milijardi dolara gubitka. To je prvi kvartalni gubitak te kompanije u njenoj povijesti. Osnovni razlog takovoga rezultata su 9,4 milijarde dolara otpisa u investicijama vezanih uz sekundarne hipoteke. No, poslovni rezultat za tu kompaniju bi bio i gori da nisu uspjeli pribaviti pet milijardi dolara investicija od China Investmenta, kineskog neograničenog fonda. Pale su i dionice Bank of America te Lehman Brothersa. Pad je zabilježio i Nike, najveći svjetski proizvođač sportske obuće, čija je dionica pala za 81 cent, na 62,94 dolara. S druge strane oceana, europski burzovni indeksi i treći dan zaredom našli su se u crvenom, ponajviše zahvaljujući slabljenju financijskih dionica, no njihove su gubitke ipak ograničili dobitci zabilježeni u sektoru tehnologije. Londonski Ftse indeks do podneva je oslabio 0,36 posto, na 6257 bodova.

Ulagači kažnjavaju banke
Na istom postotnom gubitku bio je i frankfurtski DAX indeks, spustivši se na 7822 boda. Bankarske dionice i u Europi su se našle na najvećem udaru kako su ulagači više-manje zanemarili zajednička nastojanja središnjih banaka svijeta usmjerenih na smirivanje napetosti na financijskim tržištima. Dionice UBS-a, Barclaysa, BNP Paribasa i Societe Generale oslabile su između 0,6 posto i 1,7 posto, budući da su ulagači iznova kažnjavali financijske dionice. Dionice pripadnika toga sektora u prosjeku su pojeftinile 0,7 posto, čime je njihov gubitak na vrijednosti od početka godine dosegnuo gotovo 18 posto. “Banke ostaju među sektorima s najlošijom izvedbom, unatoč tome što je američka središnja banka Fed putem aukcije željela smanjiti pritiske na likvidnost na tržištu novca”, navode europski ekonomisti Societe Generale u bilješci klijentima. Na strani gubitnika izvan financijskog sektora našla se dionica prehrambenog diva Nestlea, u minusu daljnjih 1,2 posto zbog niza vijesti iz brokerskih kuća o snižavanju njezina investicijskog rejtinga. No, gubitke na vrijednosti burzovnih indeksa dijelom su uspjeli ublažiti dobitci u tehnološkom sektoru. Najviše su pri tome ojačale dionice nizozemske elektroničke grupe Philips, za oko 1,7 posto, nakon što je najavio program otkupa vlastitih dionica za pet milijardi eura za razdoblje od iduće dvije godine. Od tehnološke industrije ojačala još i dionice Nokie.

Priroda napravila štetu za 25 milijardi dolara

Prema priopćenju iz švicarske reosiguravateljske kompanije Swiss Re, osiguravatelji su u 2007. bili suočeni s ukupno 25 milijardi dolara vrijednim zahtjevima za naknadom štete uzrokovane prirodnim katastrofama, što tu godinu čini relativno jeftinom, unatoč upozorenjima da globalno zatopljenje izaziva sve više prirodnih katastrofa. Najskuplja je prirodna katastrofa u 2007. bila europska zimska oluja Kyrill, koja je prouzročila gubitke u visini 5,9 milijardi dolara. Pridoda li joj se iznos neosiguranih šteta, ukupni financijski gubici u 2007. iznosili su 61 milijardu dolara.
(H)