Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Liječnici zahtijevaju reorganizaciju hitne medicinske pomoći

Autor: Marija Crnjak
18. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Liječnička komora 30 godina neuspješno upozorava na problem prijevoza bolesnih i životno ugroženih beba

Hrvatska liječnička komora poslat će zahtjev Ministarstvu zdravstva da se nastavi na radu reorganizacije hitne medicinske pomoći i uvođenju specijalizacija iz hitne medicine, a Komora će pritom zatražiti i žurno rješavanje golemog problema prijevoza bolesnih i životno ugroženih beba, na što liječnici bezuspješno upozoravaju već trideset godina. “Treba otvoreno reći da su šanse za preživljavanje bolesnih beba, nedonoščadi ili životno ugrožene dojenčadi nakon poroda vrlo nejednake u različitim dijelovima Hrvatske, i to ne toliko zbog nedostatka novca, nego zbog loše organizacije. Država, naime, nije uspjela organizirati ni transport, niti je nabavila adekvatno opremljena vozila niti educirala stručnjake koji bi u vozilima za hitnu pomoć, odnosno sanitetskim vozilima, znali pomoći maloj djeci”, ističe dopredsjednik Komore Josip Jelić.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dežurni timovi
Iako je organizacija hitne pomoći loša za odrasle osobe, kad su u pitanju mala, odnosno tek rođena djeca, situacija je alarmantna jer u Hrvatskoj ne postoji sanitetsko vozilo s inkubatorom za nedonoščad ili respiratorom za bebe, a pedijatara na terenu praktički nema. “Treba reći da danas imamo puno liječnika koji su sposobni i opremljeni zbrinuti odrasle, no djeca su diskriminirana”, tvrdi Jelić. U timu za hitno zbrinjavanje beba, naime, trebao bi se nalaziti obvezno anesteziolog te u većini slučajeva pedijatar. Vozilo bi trebalo biti opremljeno i adekvatno ugrijano, što je za prijevoz malih beba vrlo važno. U županijskim bi se bolnicama, prema mišljenju dr. Jelića, pri aneseteziološkim odjelima trebali oformiti i posebni dežurni timovi koji bi bili zaduženi za prihvat malih pacijenata. Iako se ne vodi evidencija i nije poznato koliko bi budući pokretni timovi za zbrinjavanje beba i male djece imali posla, dr. Jelić smatra da se potrebe hrvatskih pacijenata mogu pokriti sa četiri regionalna centra za zbrinjavanje životno ugrožene djece.

Hrvatska liječnička komora poslat će zahtjev Ministarstvu zdravstva da se nastavi na radu reorganizacije hitne medicinske pomoći i uvođenju specijalizacija iz hitne medicine, a Komora će pritom zatražiti i žurno rješavanje golemog problema prijevoza bolesnih i životno ugroženih beba, na što liječnici bezuspješno upozoravaju već trideset godina. “Treba otvoreno reći da su šanse za preživljavanje bolesnih beba, nedonoščadi ili životno ugrožene dojenčadi nakon poroda vrlo nejednake u različitim dijelovima Hrvatske, i to ne toliko zbog nedostatka novca, nego zbog loše organizacije. Država, naime, nije uspjela organizirati ni transport, niti je nabavila adekvatno opremljena vozila niti educirala stručnjake koji bi u vozilima za hitnu pomoć, odnosno sanitetskim vozilima, znali pomoći maloj djeci”, ističe dopredsjednik Komore Josip Jelić.

Dežurni timovi
Iako je organizacija hitne pomoći loša za odrasle osobe, kad su u pitanju mala, odnosno tek rođena djeca, situacija je alarmantna jer u Hrvatskoj ne postoji sanitetsko vozilo s inkubatorom za nedonoščad ili respiratorom za bebe, a pedijatara na terenu praktički nema. “Treba reći da danas imamo puno liječnika koji su sposobni i opremljeni zbrinuti odrasle, no djeca su diskriminirana”, tvrdi Jelić. U timu za hitno zbrinjavanje beba, naime, trebao bi se nalaziti obvezno anesteziolog te u većini slučajeva pedijatar. Vozilo bi trebalo biti opremljeno i adekvatno ugrijano, što je za prijevoz malih beba vrlo važno. U županijskim bi se bolnicama, prema mišljenju dr. Jelića, pri aneseteziološkim odjelima trebali oformiti i posebni dežurni timovi koji bi bili zaduženi za prihvat malih pacijenata. Iako se ne vodi evidencija i nije poznato koliko bi budući pokretni timovi za zbrinjavanje beba i male djece imali posla, dr. Jelić smatra da se potrebe hrvatskih pacijenata mogu pokriti sa četiri regionalna centra za zbrinjavanje životno ugrožene djece.

Politička volja
Centri bi se mogli ustrojiti u sklopu četiri postojeća centra za hitnu pomoć (dva u Zagrebu, Rijeka i Split), s tim da bi svaki centar trebao imati dovoljan broj opremljenih vozila i ekipa za zbrinjavanje. U svakom od tih centara, kao i u vozilima, trebale bi postojati dovoljne zalihe specijalnih tekućih lijekova koji su nužni za djecu s nezrelim plućima. Primjeri iz susjednih zemalja pokazuju da za kvalitetnu skrb životno ugrožene djece nisu potrebna velika ulaganja. U Sloveniji je ustrojen samo jedan centar za zbrinjavanje životno ugrožene djece koji je sposoban otići i zbrinuti svako dijete u zemlji. Transport vitalno ugrožene djece u Austriji organizira Crveni križ koji osigurava i angažiranje liječničkih ekipa, a u Njemačkoj to vrlo uspješno obavlja njihov autoklub ADAC. “Dakle, nije važno tko to obavlja, već samo dobra organizacija, odnosno upravljanje. No ništa se neće promijeniti bez političke volje, i zato očekujemo da će nova Vlada na dnevni red staviti zbrinjavanje djece i konačno zaustaviti tu diskriminaciju”, zaključuje Jelić.

U listopadu sljedeće godine uvodi se hitna medicina kao samostalna specijalizacija

Hitna pomoć u Hrvatskoj još je podijeljena na bolničku i izvanbolničku, koja je obično ustrojena u sklopu domova zdravlja. Najveći problem ipak je činjenica da ne postoji specijalizacija iz hitne. Nacionalna strategija razvoja zdravstva predviđa za početak 2008. godine izradu plana mreže HMP-a, i to kao objedinjene službe, samostalne djelatnosti koju bi pretežno trebali obavljati specijalisti hitne medicine. Za 1. listopada 2008. godine predviđa se uvođenje hitne medicine kao samostalne specijalizacije.Predviđa se također osnivanje Zavoda za HMP koji bi objedinjavao cijelu službu hitne pomoći na čitavom teritoriju Republike Hrvatske, pratio situaciju i potrebe, osiguravao ujednačene standarde kvalitete i opremljenosti u svim županijama i lokalnim zajednicama, koordinirao rad ustanova HMP-a te osiguravao odgovarajuće obrazovanje djelatnika. Usto bi osiguravao hitan i brz (po potrebi helikopterski) medicinski prijevoz u svim dijelovima zemlje i sustavnu koordinaciju s bolničkim djelatnostima te organizirao cestovnu hitnu pomoć za glavne magistralne prometnice i primorsku HMP za vrijeme turističke sezone.

Autor: Marija Crnjak
18. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close