Od siječnja do rujna ove godine dnevno je zbog bolovanja s posla izostajala u prosjeku 26.801 osoba. To je čak 11,69 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a stopa bolovanja povećana je sa 3,63 na 3,91, odnosno za 7,7 posto. Prosječno trajanje bolovanja u danima u promatranom razdoblju je 9,83 dana. Pritom je prosječno trajanje bolovanja zbog bolesti 9,03 dana, zbog ozljede na radu 18,33 dana, a zbog profesionalnih bolesti 17,90 dana, stoji u upravo objavljenom izvješću o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od početka godine do kraja rujna.

Najbolesnija zima
Kad se promatra broj dana bolovanja po jednom aktivno zaposlenom osiguraniku, ispada da je u devet mjeseci ove godine svaki aktivni zaposleni u Hrvatskoj prosječno bio 9,15 dana na bolovanju, odnosno gotovo dva radna tjedna, pokazuje HZZO-ovo izvješće. Stopa bolovanja po tromjesečjima smanjuje se, što je logično jer je prvo tromjesečje “najbolesnije” doba godine. Do kraja ožujka stopa bolovanja bila je 4,27 posto, u razdoblju od siječnja do lipnja smanjena je 4,02 posto, a od siječnja do rujna na 3,91 posto. Analiziraju li se osnovni pokazatelji bolovanja duža od 42 dana, čija se naknada isplaćuje na teret HZZO-a, proizlazi da je za ukupno 149.117 slučajeva, odnosno za 7,8 milijuna dana bolovanja, prosječno trajanje bolovanja iznosilo 52,77 dana. To je neznatno manje u odnosu na isto razdoblje 2006., kada je prosječno bolovanja trajalo 53,55 dana. Od ukupnih dana bolovanja, na bolesti, njegu, izolaciju, ozljede i profesionalne bolesti otpada 5,9 milijuna dana (75,84 posto), a na komplikacije u trudnoći 1,9 milijun dana. Od 33.625 dnevno bolesnih na teret HZZO-a zbog bolesti izostaje 25.502 osobe, dok zbog komplikacije u trudnoći izostaje 8123 osobe. Istodobno je ukupna stopa izostanka s posla koja uz bolest i trudnoću uključuje i obvezni i dodatni rodiljski dopust, rodiljski dopust do navršene treće godine života djeteta, kao i posvojiteljski dopust i skraćeno radno vrijeme do prve godine života djeteta povećana sa 6,09 na 6,27, dakle za 2,96 posto. Iz evidencije izostanka s posla zbog trudnoće, obveznog rodiljskog dopusta i drugih prava korištenja vezanih za rodiljski dopust, dnevno je izostajala 36.521 osoba, što je za 0,83 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Gospić rekorder
Najviša stopa bolovanja u prvih devet mjeseci ove godine zabilježena je u Gospiću, gdje je svaki osiguranik u prosjeku na bolovanju bio 10,93 dana, odnosno od petnaestak tisuća radno aktivnih dnevno je bolovalo njih 688. Najmanje su bolovali u Sisku u kojem je zabilježena stopa od 3,23, a od ukupno 56,8 tisuća radnika dnevno ih je 1836 bilo na bolovanju, s tim da je svaki sisački radnik u prosjeku bolovao tri dana manje nego onaj iz Gospića. Slično je bilo u Varaždinu, Karlovcu i Čakovcu, a negdje u sredini su Vinkovci, Virovitica i Požega. Osim Gospića, najviše su na bolovanje išli stanovnici Bjelovara (stopa 4,44), Krapine (4,23) i Zagreba. U glavnom gradu stopa bolovanja za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 4,19, a od ukupno 452 tisuće radno aktivnih osiguranika dnevno je s posla zbog bolovanja izostajalo skoro 19 tisuća radnika. Svaki zagrebački radnik na bolovanju je u prosjeku 9,80 dana.