Tek što je administrativno osoblje u pravosuđu, poslije dvotjednog štrajka, počelo s radom započela je obustava rada u osnovnim i srednjim školama, a štrajkove su najavili zaposleni u državnoj upravi i društvenim djelatnostima. Zaposleni u pravosuđu počeli su s radom nakon što je sindikat našao zajednički jezik s vladom tako što će im plaće biti povećane u rasponu od 50 do 100 eura, s time da se broj zaposlenih smanji za dvije tisuće, uz “pristojne” otpremnine. Zaposleni u državnoj upravi, kojih ima oko 30 tisuća, najavili su za 29. studenoga dvosatnu obustavu rada kao znak upozorenja. Dan kasnije četverosatnu, dok bi 1. prosinca moglo doći do cjelodnevne obustave rada ako izostane sporazum s vladom. Štrajkom su zaprijetili i zaposleni u javnim poduzećima nezadovoljni time kako se kane podijeliti besplatne dionice kompanija u kojima rade. Viceprimijer Božidar Đelić morao je javno opomenuti zaposlene kako su u stvaranju imovine javnih poduzeća sudjelovali svi građani, a ne samo oni koji u njima rade.

Blokada granice
Već više mjeseci protestiraju i rezervisti koji su sudjelovali u ratu na Kosovu 1999. godine. Razlog njihova nezadovoljstva je što nisu dobili dnevnice za vrijeme provedeno u ratu. Morala je intervenirati i policija kako bi otklonila blokadu na graničnom prijelazu iz Srbije na Kosovo zbog koje je dva dana bio onemogućen promet.Najveće razmjere ima štrajk zaposlenih u osnovnom i srednjem obrazovanju. U oko tisuću škola školski satovi skraćeni su sa 45 na 30 minuta, a od ponedjeljka je najavljeno zaoštravanje štrajka ako vlada ne udovolji zahtjevima koje postavljaju prosvjetari. U pojedinim školama izvannastavno osoblje prestalo je s radom. Zoran Lončar, ministar prosvjete, priznaje kako su “tetkice” posve zanemarene kod određivanja plaća pa je moguće da im do konca godine plaće budu osjetno povećane. Zbog prestanka rada spremačica moguće je, zbog nehigijene, zatvaranje pojedinih škola. Zaposleni u obrazovanju traže da im se u 2008. godini povećaju plaće za 20 posto. U vladi smatraju kako je štrajk preuranjen, jer su sve obveze prema zaposlenima u obrazovanju za 2007. godinu ispunjene. Na tu primjedbu štrajkači odgovaraju kako znaju da se proračun usvaja do konca ove godine pa protesti u idućoj godini nemaju izgleda postići veću učinkovitost jer će biti utvrđen “ključ” podjele sredstava. To je razlog što se štrajkovima nastoji spriječiti usvajanje predloženog proračuna u kojemu nije ugrađeno veće povećanje plaća. S rastom plaća na razini povećanja inflacije zaposleni smatraju kako će im životni standard biti smanjen jer rast inflacije ne održava stvarno povećanje troškova života.

Pritisak na proračun
Nezadovoljstva zaposlenih u obrazovanju, državnoj upravi i zdravstvu proistječu iz predloženoga proračuna za iduću godinu kojemu se predviđa da će plaće u javnom sektoru biti povećane do razine rasta inflacije, čije povećanje je projicirano na šest posto. Zaposleni smatraju da će time njihov standard biti osjetno smanjen ponajviše zbog učestalog povećanja cijena osnovnim prehrambenim proizvodima i robe široke potrošnje. Analizom je utvrđeno da su u Srbiji cijene hrane veće nego u razvijennim europskim zemljama. Osim hrane, cijene su povećane i drugim proizvodima. Tako su pelene tri puta skuplje u Srbiji nego Njemačkoj. Trgovci koriste zatvorenost domaćeg tržišta i svoj monopolistički položaj tako da su marže najveće u Europi i kreću se od 30 do čak 74 posto. Njima ide na ruku i to što građani teško dolaze do viza tako da ne mogu odlaziti u kupnju u inozemstvo.