Na oranicama u Srbiji dosad je zasijano pšenicom 430 tisuća hektara, što u velikoj mjeri zaostaje za prosjekom od 600 tisuća hektara. To je u posljednjih 90 godina najmanja površina zasijana krušnim žitom. Dosadašnji rekord u pogledu smanjene sjetve zabilježen je 2003. godine kada je zasijano 536 tisuće hektara. Ako iduća godina ne bude izuzetno rodna, Srbija će biti prinuđena uvoziti pšenicu iako ju je dosad izvozila. Stručnjaci smatraju kako još nisu prošli svi rokovi za nastavak sjetve pčenice koja je prekinuta zbog nepovoljnih vremenskih prilika. Optimalni rokovi završeni su 25. listopada, ali radi osiguranja dovoljnih količina pšenice za domaće potrebe apelira se na poljoprivrednike da nastave sa sjetvom. Cilj je da se površine pod pšenicom povećaju barem za još 50 do 60 tisuća hektara. Seljacima se savjetuje da i ručno siju pšenicu (strojevi zbog prevelike vlage ne mogu ući u oranice), objašnjavajući kako je svaka sjetva bolja od nikakve. U stručnim krugovima glavne zamjerke za slabu sjetvu pčenice upućuju se na račun Ministarstva za poljoprivredu koje nije stimuliralo ovogodišnju sjetvu pšenice. Slobodan Milosavljević, ministar za poljoprivredu, izjavio je kako se izvoz poljoprivrednih proizvoda može povećati za 800 milijuna eura godišnje, ali su mu poljoprivrednici odgovarili kako bi Srbija s takvim odnosom prema poljoprivrednoj djelatnosti mogla postati uvoznikom glavnih poljoprivrednih proizvoda. Dosad je Srbija jedino u izvozu kukuruza, šećera, voća i povrća ostvarivala suficit u robnoj razmjeni sa svijetom. Srbija je i u 2007. godini suočena s ograničavajućim količinama pšenice, a glavni razlog tomu je suša. Zbog toga je zabranjen njezin izvoz kako bi se podmirile domaće potrebe i spriječilo poskupljenje brašna i kruha. Vlasti za poskupljenja optužuju pekare.