Švedski model mirovinskog sustava koji kombinira komponentu tradicionalnih mirovina s privatnim štednim računima nudi moguće rješenje za zemlje suočene s nestašicom novca, kaže Svjetska banka u svojem izvješću. Švedski rezultati u proteklih 10 godina, navodi se u tom izvješću, “pružaju vrijedne lekcije za bogate, srednje razvijene i zemlje u razvoju koje brine održavanje solventnosti njihovih sadašnjih mirovinskih sustava”. Državni mirovinski fondovi u Švedskoj dobivaju 2,5 posto od plaća radnika, a taj novac ulažu na financijska tržišta. To nadopunjuje tradicionalni sustav mirovina utemeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, koji se financira 16-postotnim porezom na plaće. Švedska je svoj plan usvojila 1995., a njezin primjer slijedile su Italija, Latvija i Poljska. Zamisao “jest najviše obećavajući novi pristup mirovinskoj reformi u vrijeme kada gotovo svaka zemlja u svijetu motri održivost svojih mirovinskih fondova te se pita kako ublažiti demografske i gospodarske pritiske, a izbjeći stvaranje dodatnih opterećenja budućim radnicima”, kažu autori te studije Robert Holzmann, direktor socijalne zaštite pri Svjetskoj banci, i Edward Palmer, čelnik odjela analize u Švedskoj agenciji za socijalno osiguranje. Izvješće ukazuje da bi takva shema “bila od velike pomoći Japanu da nadvlada niz problema” u svojem programu mirovina suočenom s golemim dugovima. Autori izvješća međutim kažu da svaka takva shema mora biti “politički dobro vođena” uz odgovarajuću komunikaciju s javnošću. Svjetska banka u svojem izvješću kaže da se takva reforma ne može provesti izolirano, ali da bi trebala biti razmotrena kao zamjena za postojeće mirovinske sustave. Iako možda neće biti djelotvorna u svim slučajevima, ona “obećava uklanjanje prepreka mobilnosti radnika u zemljama, profesijama i regijama”. “Takav pristup čini je zanimljivim kandidatom u područjima gospodarske integracije kao što je Europska unija, ali i Kina i druga gospodarstva u razvoju”, zaključuje Svjetska banka u svojem izvješću.
(H)