Na jučer održanoj konferenciji za medije ravnatelj policije Marijan Benko upozorio je na povećanje kartičnoga kriminala u Hrvatskoj, modernog oblika kriminala čije se štete na svjetskoj razini mjere u milijardama dolara. Ta je vrsta kriminala sve češća kako se sve više građana koristi raznim karticama, a dobra ilustracija razine povećanja kartičnoga kriminala je podatak da se u svega četiri godini u Hrvatskoj šteta od toga kriminala učetverostručila. Tako je prije četiri godine, 2002. godine, šteta iznosila 5,8 milijuna kuna, da bi prošle godine taj iznos porastao na 24 milijuna kuna.

Prvi napad na bankomat 2004.
U Hrvatskoj je inače izdano oko osam milijuna raznih platnih kartica, instalirano je oko tri tisuće bankomata i 60.000 POS uređaja, te se ukupna vrijednost kartičnih transakcija kreće oko 50 milijardi kuna. Kako je istaknuo ravnatelj policije Benko, konferencija za novinare organizirana je u povodu sve učestalijih zlouporaba na bankomatima, a u javnosti je posebnu pozornost dobio posljednji napad na bankomat u Gajevoj ulici u Zagrebu gdje je na bankomatu Zagrebačke banke bio postavljen snimač. Sumnja se na moguću zloupotrebu stotinjak kartica, i to u ukupnom iznosu od gotovo 600.000 kuna. “Prvi slučaj napada na bankomat otkriven je u Austriji 1997. godine, a u Hrvatskoj je prvi slučaj zabilježen sedam godina poslije, odnosno 2004. godine”, kazao je Benko. Načelnik odjela za organizirani kriminalitet Anto Rajkovača kazao je kako o tome pitanju hrvatska policija usko surađuje s kartičarskim kućama, bankama i policijama drugih država jer taj kriminal ima obilježja transnacionalnosti: “Glavne karakteristike toga kriminala su organiziranost i transnacionalnost. Tako je uobičajeno da su počinitelji iz jedne države, oštećeni klijenti iz druge države, i to dizanjem novca na bankomatima treće države. Stoga je nužna koordinacija i suradnja s drugim policijama”. On ističe kako su napadi na bankomate i krivotvorenje kartica vrlo sofisticirani oblici kartičnoga kriminala za koje je potrebna dodatna oprema, koja uključuje materijal, od malih kamera za snimanje zaporki pa do čitača podataka s magnetnih traka na bankovnim karticama.

Rumunji napadaju
Glavni pojavni oblici kartičnoga kriminala su plaćanje izgubljenom ili ukradenom kreditnom karticom, plaćanje kod kojih kartica nije prisutna (putem Interneta ili telefona, recimo kod TV prodaje), krivotvorenje kartica i napadi na bankomat. Upravo ovo posljednje je u najvećem porastu, pa je tako ove godine zabilježeno već desetak slučajeva u kojemu su svi počinitelji bili strani državljani, i to (po)najviše iz Rumunjske. Stručnjak Ministarstva unutarnjih poslova za kartični kriminal Željko Brkić rekao je kako je suzbijanje napada na bankomate poslovvnih banaka u Hrvatskoj u posljednje vrijeme dodatno otežano pojavom lažnih tipkovnica na bankomatima jer tako za snimanje zaporki kriminalcima više nije potrebna skrivena kamera, već do podataka dolaze pomoću tih tipkovnica. Glasnogovornik Hrvatske udruge banaka Igor Štefanec kaže kako su na udaru kriminalaca i(li) kriminlanih skupina bankomati svih poslovnih banaka u zemlji, a istaknuo je da je uz sigurnosne mjere koje poduzimaju policija i banke potrebna i samozaštita građana, prije svega zaštita tajnog broja, odnosno zaporke. “Najvažnije je da zaporka ostane nepoznata, odnosno da je se prilikom utipkavanja na tipkovnici bankomata skrije rukom ili novčanikom. Bez nje je mogućnost zloupotrebe minimala jer ni originalna ni krivotvorena kartica ne mogu se koristiti bez zaporke. Isto tako istaknuo bih kako u slučaju prijevara na bankomatima za građane nema posljedica jer im banke u potpunosti nadokađuju štetu”, kazao je Štefanec. Nadalje, u policiji kažu da je kartični kriminal jako prisutan i na Internetu, no ističu da u Hrvatskoj taj oblik nije još uzeo maha, a pohvalili su se priznanjem Visa Internationala koji je istaknuo rad hrvatske policije na suzbijanju te vrste kriminala i naveo je kao primjer za ostale policije u regiji.

Samo u 2007. godini 17 uhićenih

U policiji kažu kako je u pet najznatnijih ovogodišnjih slučajeva napada na bankomate u Zagrebu, Rijeci i Puli uhićeno ukupno 17 osoba, od čega je deset Rumunja, šest Britanaca i jedan državljanin Malezije. U ožujku su Britanci uhićeni s čak 293 krivotvorene kartice, a zajedničko svim tim kriminalcima je (uključujući i Rumunje) da su originalne kartice izdavatelja bile iz Velike Britanije. Nijedan hrvatski državljanin nije bio uključen u napade na bankomate, ali u MUP-u kažu da su neki hrvatski državljani uhićeni zbog drugih oblika kriminala, kao što su plaćanje ukradenom ili izgubljenom karticom.