Nakon uzastopna četiri dana poslovanja gdje su indeksi bilježili pad, jučer je američko dioničko tržište zabilježilo porast, predvođeno rezultatima Wal-Marta koji su bili bolji nego što su to očekivali analitičari. Dionica najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca Wal-Marta zabilježila je najveći dnevni porast u četiri godine. Rasla je za 1,99 dolara, odnosno 4,6 posto, tako da je dostigla cijenu od to 45,31 dolara. Ta je kompanija sa prigodnim ljetnim cijenama krenula puno ranije nego lani i smanjila je cijene proizvoda kako bi namamila kupce pogođene rastom cijena nafte i problemima sa tržištem nekretnina. Neto prihodi Wal-Marta su rasli na 70 centi po dionici dok je prošle godine ta brojka iznosila 63 centa.

Rast Applea
Rasle su i cijene u tehnološkom sektoru. Tako je dionica Applea porasla nakon što je China Mobile, inače najveći svjetski wireless operator po broju pretplatnika, objavila kako je u pregovorima oko uvrštenja iPhonea u svoju ponudu. Appleova dionica tako je rasla za 7,84 dolara i sada je na 161,60 USD. Dionica Corninga, najvećeg svjetskog proizvođača stakla za LCD ekrane rasla je za 8,2 posto, odnosno za 1,75 dolara (na 23,20 dolara). Porasla je i dionica Yahooa za 80 centi, na 25,58 dolara. Kada se gleda po indeksima rezultati su slijedeći: indeks S&P 500 rastao je za jedan posto (za 14,7 bodova, na 1 453,88), indeks Dow Jones porastao je za 0,8 posto (za 102,91 bod, na 13 090,46), dok je tehnološki Nasdaq imao rast od 1,2 posto (za 32,06 boda, na 2 616,19). Na Starome kontinentu jučerašnji oporavak bankarskih dionica djelomično je umanjio gubitke na vrijednosti europskih burzovnih indeksa, koji su nešto ranije izazvani padom cijena dionica u energetskom sektoru zbog pojeftinjenja nafte.

Potonule dionice BP-a
Londonski Ftse indeks do podneva se spustio 0,13 posto, na 6.329 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je na nešto većem gubitku, od oko 0,5 posto, spustivši se na 7.763 bodova. Burzovni indeksi našli su se pod pritiskom klizanjem cijena dionica u energetskom sektoru nakon što su cijene nafte pale ispod 94 dolara po barelu. Najveći gubitnik bio je francuski Total, čije su dionice oslabile 2,8 posto, dok su BP-ove potonule za 0,7 posto a Royal Dutch Shellove za 1,7 posto. Za djelomičnu nadoknadu gubitaka ponajviše je bio zaslužan bankarski sektor koji bilježi dobitke drugi dan za redom. Pritom su dionice Barclaysa ojačale za 4,0 posto, Royal Bank of Scotlanda za 2,7 posto a Deutsche Postbanka za 6,5 posto. Oporavak je poduprla vijest da je Merrill Lynch podigao investicijski rejting tim dionicama, a dan ranije njihove su dobitke potaknule priče o novim preuzimanjima. Banke su ove godine pretrpjele velike udarce zbog neizvjesnosti ulagača u vezi razmjera njihove izloženosti proizvodima povezanih s američkim tržištima drugorazrednih hipotekarnih zajmova. Od početka godine dionice toga sektora izgubile su na vrijednosti čak 17 posto, čime su se svrstali na prvo mjesto najvećih ovogodišnjih gubitnika. Posljednja žrtva krize na globalnim kreditnim tržištima je njemačka državna banka West LB koja je prekjučer upozorila na goleme gubitke u ovoj godini. To je samo poduprlo stajalište da su štete proizašle iz krize na američkom tržištu drugorazrednih zajmova daleko od završetka. “U osnovi se većina ulagača nadala, a i očekivala da će to biti događaj aktualan jedno tromjesečje. No mnogo tih banaka nastavlja povećavati svoje otpise”, kazao je viši dionički strateg u tvrtki Fortis, Philippe Gijsels. Od dobitnika još se izdvaja telekom sektor, predvođen Vodafonom.

Daljnja polarizacija duhanskog tržišta u EU

Agencija za izdavanje kreditnog rejtinga Standard & Poor’s upozorila je da će doći do daljnje polarizacije europskog duhanskog tržišta, s preusmjeravanjem potražnje na premium brendove kao posljedice marketinških ograničenja i slikovitih zdravstvenih upozorenja na kutijama cigareta europskih brendova. “Marginalni brendovi i oni srednjeg ranga cijena najvjerojatnije će nastaviti slabjeti s obzirom na tradicionalno slabu i upitnu lojalnost kupaca u kombinaciji s rastućim cjenovnim pritiscima”, stoji u izvješću te agencije. Najvjerojatnija srednjoročna posljedica posljednjih regulatornih promjena u toj industriji bit će pad pušenja u društvu, koji bi se mogao dodatno smanjivati zbog poreza na cigarete i rasta njihovih cijena, navodi nadalje S&P.