Formiranje Fonda mirovinskog osiguranja obrtnika, promjene poreznog sustava, smanjenje različitih davanja, ukidanje odredbe o 0,0 promila i ponovno osnivanje zasebnog Ministarstva za obrt neka su od pitanja oko kojih Hrvatska obrtnička komora očekuje izjašnjavanje sedam vodećih političkih stranaka na prvom sučeljavanju koje ta krovna obrtnička asocijacija organizira uoči izbora, a koji će se u petak održati u prostorijama HOK-a. Kako je na jučerašnjoj konferenciji za novinare istaknuo predsjednik HOK-a Mato Topić, zahtjevi su kroz komorski sustav skupljani na području cijele Hrvatske i predstavljaju ključna pitanja čija rješenja obrtnici očekuju od buduće Vlade. Ukupno je naznačen 21 problem oko kojeg se traže konkretni odgovori stranaka (HDZ, SDP, HSP, HSS, HSLS, HNS i HSU).
Sudjelovanje u odborima
Premda se pozicija obrtništva bitno popravila za mandata posljednje dvije vlade, obrtnici traže da im buduća vlast omogući sudjelovanje u odborima, komisijama, povjerenstvima i drugim radnim tijelima Vlade i Sabora, te lokalnih vlasti. Smatraju da im pravo na to daje njihova uloga u gospodarstvu i činjenica da zapošljavaju 250 tisuća radnika. Što se tiče Fonda za mirovinsko osiguranje, u HOK-u se pozivaju na nekadašnji fond, osnovan 1965. godine i kao MIO samostalnih privrednika Hrvatske ugašen 1999. godine. Taj Fond je, ističu, imao vrijednu imovinu – nekretnine i dionice 68 poduzeća nominalne vrijednosti 1,85 milijardi kuna, koje su prenijete na HZMO. Obrtnici, njih 105 tisuća i više od 17 i pol tisuća onih u mirovini, međutim, nemaju nikakav utjecaj na poslovanje HZMO-a pa ni raspolaganje portfeljem, čija se vrijednost u međuvremenu bitno smanjila. S obzirom na povoljan omjer između broja aktivnih obrtnika koji uplaćuju u mirovinski fond i broja umirovljenih obrtnika, u HOK-u zaključuju da bi se formiranjem zasebnog fonda mirovinskog osiguranja obrtnika, uz uvjet povrata revaloriziranog iznosa financijske imovine, stvorili uvjeti za poboljšanje statusa obrtnika-umirovljenika. Sada su, naime, obrtnici u kategoriji umirovljenika s najnižim mirovinama. Dok se generalno u predizbornoj kampanji tematika porezne reforme svela na porez na kapitalnu dobit, kojeg uzgred obrtnici ne podržavaju, HOK-ov je prijedlog izmjena poreznog sustava vrlo precizan u segmentu koji se odnosi na njih. Traže tako da se pomakne dosadašnja granica za “paušaliste” sa 85 tisuća na 200 tisuća kuna prihoda. Taj limit za ulazak u sustav PDV-a obrtnicima je prenizak, a pozivaju se i na činjenicu da dugo nije mijenjan, te da je i u Sloveniji na razini od 25 tisuća eura. Nadalje, traže da jedini uvjet za prelazak iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit za obrtnike bude određen promet od 3,5 milijuna kuna. Po važećim propisima, naime, obrtnici s većim prometom od 2 milijuna kuna, dohotkom iznad 400 tisuća kuna, više od 15 zaposlenih i imovinom iznad 2 milijuna kuna umjesto poreza na dohodak obračunavaju porez na dobit i vode knjigovodstvo po sustavu dvojnog knjigovodstva. To im stvara dodatne troškove, pa bi korekcije koje HOK predlaže, po riječima tajnika HOK-a Petra Sindičića, bile značajni pomaci koji bi proračunu donijeli više sredstava od poreza, a poboljšale bi položaj obrtnika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu