Zahvaljujući marketingu farmaceutske industrije, usponi i padovi svakodnevnog života postali su mentalni poremećaji, uobičajene tegobe pretvorene u zastrašujuća stanja, a sve se više običnih ljudi pretvara u pacijente. Putem promotivnih kampanja u kojima iskorištava naše najdublje strahove od smrti, propadanja i bolesti, 500 milijardi dolara vrijedna farmaceutska industrija doslovce mijenja značenje ljudskosti. Svjetski farmaceutski divovi više nisu zadovoljni prodajom lijekova samo bolesnima, već se milijarde prihoda ostvaruju na račun zdravih ljudi čiji je strah od smrti i bolesti iskorišten da bi im se podvalile laži o nužnosti liječenja. Ishod je često vrlo opasan jer od većina tih lijekova inače zdravi ljudi imaju više štete nego koristi. Pomoć, međutim, ne mogu dobiti ni od liječnika jer dobar dio medicinske struke usko surađuje s farmaceutskom industrijom koja ih debelo podmazuje. Tako bi se ukratko mogla sažeti upravo objavljena knjiga “Prodavanje bolesti”, autora Raya Moynihana, australskog medicinskog novinara, i Alana Casselsa, kanadskog istraživača i pisca koji se bavi pitanjima vezanima uz politiku lijekova. Detaljnim presjekom trikova kojima se farmaceutska industrija služi kako bi namamila zdrave kupce autori su željeli potaknuti čitatelje na sumnju u vlastito stanje, odnosno dijagnozu koja im je možda dodijeljena bez razloga, kako je u intervjuu povodom izdavanja originala prije dvije godine izjavio Ray Moynihan. Kad stidljivost postaje znak socijalne anksioznosti, predmenstrualna napetost mentalna bolest nazvana predmenstrualni disforični poremećaj, uobičajene seksualne teškoće shvaćaju se kao seksualne disfunkcije, prirodna životna promjena kao bolest pomanjkanja hormona menopauza, farmaceutske kompanije trljaju ruke. Sam rizik oboljevanja od bolesti postao je punopravna bolest, pa zdrave srednjovječne žene danas boluju od prikrivene bolesti kostiju zvane osteoporoza, a zdravi srednjovječni muškarci od visokog kolesterola ili tlaka. Istodobno, relativno zdravim ljudima dijagnoza i lijek mogu donijeti velike teškoće, goleme troškove i vrlo stvarnu opasnost od katkad smrtonosnih nuspojava lijekova koji su zabilježeni kod mnogih “bolesti”. To je golemo područje postalo novo globalno tržište potencijalnih pacijenata. Sjedinjene Američke Države koje predstavljaju gotovo polovicu svjetskog tržišta i sjedište su većine velikih proizvođača lijekova, žarište su prodaje lijekova zdravim ljudima. No propisivanje lijekova za najintenzivnije reklamirane kategorije, kao što su lijekovi za srce ili antidepresivi, ne rastu samo u Americi. Mladi Australci su 2000. godine uzimali deset puta više antidepresiva nego desetljeće ranije. Kanadska potrošnja novih lijekova za snižavanje kolesterola u krvi u sličnom roku je porasla za čak tristo posto, zahvaljujući marketinškim kampanjama farmaceutske industrije i njihovih pulena liječnika.

Vince Parry, američki reklamni stručnjak koji farmaceutskim tvrtkama pomaže stvoriti nove bolesti priznaje da tvrtke podržavaju stvaranje medicinskih poremećaja, među kojima izdvaja erektilnu disfunkciju, adultni poremećaj deficita pozornosti i predmenstrualni disforični poremećaj. Tvrtke prema njegovim tvrdnjama, uz komercijalizaciju svojih bestselera poput Prozaca i Viagre, s medicinskim stručnjacima surađuju u stvaranju novih shvaćanja bolesti i medicinskih stanja. To potvrđuje i izvješće agencije Reuters Business Insight, namijenjeno direktorima farmaceutskih tvrtki, u kojem stoji da mogućnost stvaranja tržišta novih bolesti donosi nebrojene milijarde prihoda od porasta prodaje lijekova, a jedna od glavnih strategija prodaje je promjena načina na koji ljudi razmišljaju o svojim uobičajenim boljkama kako bi se prirodni procesi pretvorili u medicinska stanja. Drugim riječima, ljude je potrebno uvjeriti da su problemi kakve su do sada smatrali neugodnostima, poput ćelavosti, izboranosti i seksualnih teškoća, dostojni medicinske intervencije. Autori upozoravaju da je nezdrav utjecaj farmaceutske industrije postao globalni skandal koji iz temelja izopačuje medicinu i narušava povjerenje javnosti u liječnike. Danas je, naime, uobičajeno da industrija sponzorira važne medicinske skupove na kojima se definicije bolesti razmatraju i prepravljaju. Štoviše, neki medicinski stručnjaci koji pišu pravila istodobno primaju novac od farmaceutskih tvrtki koje će zarađivati milijarde, ovisno o tome kako će pravila biti napisana. Mnogi specijalisti koji odlučuju o tome hoće li vaše seksualne teškoće biti definirane kao disfunkcije, želučane tegobe kao ozbiljna medicinska stanja i hoće li vam svakodnevni rizici biti prikazani kao smrtonosne bolesti, nalaze se na platnim listama tvrtki koje vam žele prodati lijekove, upozoravaju Moynihan i Cassels. Činjenica da su granice koje razdvajaju bolesno od zdravog često vrlo elastične pogoduje onima koji ih iscrtavaju olovkama farmaceutske industrije.

Počinje pizzama, završava debelim honorarima

Povezanost farmaceutskih tvrtki i liječnika, opisuju autori ‘Prodavanja bolesti’, započinje s besplatnim pizzama za marljive stažiste i specijalizante. Kad liječnici napuste bolničke odjele i započnu vlastitu praksu, dočekuje ih u (SAD-u) vojska od 80.000 trgovačkih putnika, predstavnika farmaceutskih kuća sa spremnim krafnama i dozom prijateljskih savjeta o najnovijim lijekovma i bolestima. Potom slijedi medicinsko usavršavanje koje gotovo u polovici slučajeva financira farmaceutska industrija, a edukaciji prethodi znanstveno istraživanje – procjenjuje se da se 60 posto biomedicinskih istraživanja financira iz privatnih izvora, uglavnom iz farmaceutike (u ispitivanju lijekova protiv depresije gotovo 100 posto). Na vrhu hijerarhije nalaze se ‘idejni vođe’ – stariji liječnici koji oblikuju medicinsko mnijenje, mnogi članovi uglednih akademija, no istodobno i plaćenici farmaceutske industrije. Autori navode primjer jednog od ‘idejnih vođa’, dr. Bryana Brewera koji je bio viši dužnosnik u Državnom institutu za zdravstvo. U sklopu pripreme za plasiranje novog statina tvrtke AstraZeneca (Crestor) na tržište, Brewer je na seminaru Američke udruge za bolesti srca taj lijek prikazao u pozitivnom svjetlu, kao neškodljiv i djelotvoran, a njegovo izlaganje prenio je i Američki kardiološki glasnik. I seminar i poseban dodatak u časopisu sponzorirala je AstraZeneca, no Brewer je također primao naknadu te tvrtke, što nije istaknuto na izlaganju. Prema izvješću s kasnijih javnih saslušanja u američkom Kongresu, Brewer je primio oko 200.000 dolara od vanjskih privatnih zainteresiranih izvora, uključujući farmaceutske tvrtke, te je istodobno bio voditelj odsjeka u Nacionalnom institutu koji se financira iz proračuna.

Plaćeni liječnici za lijekove protiv kolesterola

Prema službenim smjernicama za pitanja kolesterola koje je devedesetih godina objavio Državni institut za zdravstvo, trinaest milijuna Amerikanaca trebalo se podvrgnuti terapiji statinima, lijekovima za snižavanje kolesterola. Godine 2001. novi tim stručnjaka broj kandidata povećao je na 36 milijuna, no pet od četrnaest autora nove definicije, uključujući i predsjednika Vijeća, bilo je u financijskim vezama s proizvođačima statina. Tri godine kasnije Vijeće s novim stručnjacima ustvrdilo je da bi, uz promjene životnih navika, čak 40 milijuna Amerikanaca moglo imati koristi od statina. Osam od devet članova tog Vijeća bilo je na platnoj listi najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija, većina autora bila je u vezi s najmanje četiri tvrtke, a jedan je stručnjak primao naknadu od deset tvrtki. Istinu su razotkrili mediji, a podatke o svim navedenim vezama na svojim stranicama objavila Vlada.