Čak trećinu menadžera u Velikoj Britaniji toliko je sram otići na bolovanje da će se na posao dovući čak i kad su gotovo smrtno bolesni, pokazalo je istraživanje Britanskog instituta za menadžment. Američki mediji objavili su pak rezultate istraživanja tvrtke Consultancy CCH koje je pokazalo da čak dvije trećine Amerikanaca koji odlaze na bolovanje zapravo nisu bolesni. Hrvatska je pak uvjerljivo “bolesnija” od drugih europskih zemalja, iako pod pritiskom poslodavaca, zbog straha od kazne ili otkaza, ili pak zbog mnogo posla sve više zaposlenika na radno mjesto dolazi bolesno. Viroze koje su češće u hladno doba godine i epidemija gripe koja se na sjevernoj polutki očekuje već za par mjeseci otvaraju niz dilema pred kojima će se naći poslodavci i zaposlenici kad je u pitanju odlazak na bolovanje. Savjeti epidemiologa dobro će doći i jednima i drugima. Za preventivu je poželjno cijepljenje protiv gripe, u slučaju bilo koje bolesti treba zapitati i poslušati liječnika, a dolazak bolesnih osoba na posao ne ugrožava zdravlje drugih. Također treba znati da je “prehodana” viroza s povišenom temperaturom svakako loša za svakog i zbog posla se ne bi trebalo izlagati rizicima od eventualnih komplikacija.

Lažna bolovanja
Istraživanje britanskog instituta provedeno na uzorku od 1500 menadžera pokazalo je duboko ukorijenjenu kulturu dolaska na posao bez obzira na zdravstveno stanje, no u institutu savjetuju da takvo ponašanje ne treba poticati. Bolesnici, naime, svojim prisustvom na poslu ugrožavaju zdravlje drugih zaposlenika koji se mogu zaraziti, čime se smanjuje opća produktivnost, upozorava Chartered Management Institute. S druge strane, procjenjuje se da odsutnost zbog lažnih bolovanja američke tvrtke godišnje stoji oko tri četvrtine milijuna dolara, i to samo kad se uračunaju troškovi isplate plaća. U Hrvatskoj su lani u prosjeku 55.843 zaposlenika dnevno izostajala s posla zbog bolovanja ili redovnog i dodatnog rodiljnog dopusta. Od toga je na teret poslodavca u prosjeku na dan bolovalo 25 tisuća radnika, a na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje skoro 31.000 zaposlenih, što je oko dvije tisuće više nego godinu ranije. Cijepljenje je najučinkovitija metoda zaštite od virusa gripe i kad su u pitanju kompanije pridonosi smanjivanju mogućnosti od zaraze, tvrdi epidemiolog Borislav Aleraj iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.“Iako se cijepljenje uglavnom preporučuje osjetljivoj populaciji poput starijih i kroničnih bolesnika, sve je više tvrtki koje se odlučuju za cijepljenje svojih zaposlenika. To nije loše jer je samo cijepljenje vrlo blaga intervencija koju svatko podnosi, a pridonosi općoj šansi da se smanji mogućnost zaraze većeg broja ljudi”, kaže dr. Aleraj. Prema odluci HZZO-a, doza cjepiva protiv gripe ove godine košta 60 kuna, koliko trebaju platiti sve osobe koje ne ulaze u osjetljivije skupine. Poslodavca koi zapošljava stotinjak radnika prevencija gripe stoga će koštati tek oko šest tisuća kuna. No kako su virusi vrlo nepredvidiva stvorenja, i vrlo blisko surađuju s bakterijama koje isto tako najbolje djeluju zimi, svaki poslodavac vrlo skoro sigurno će se suočiti s većim brojem bolesnika u vlastitim redovima. Oni koji se vole nazivati požrtvovanima, solidarnima i vrijednima vrlo vjerojatno će se nakljukati lijekovima za smanjivanje simptoma respiratornih viroza i upala i zbog posla prehodati bolest. Trebamo li ih optuživati za širenje zaraze, kako to tvrde u Britanskom institutu za menadžment? Epidemiolog Aleraj tvrdi da ih možemo pustiti na miru, jer njihova bolest je samo njihov problem.“Zarazu bismo vjerojatno mogli spriječiti kad bismo u istom trenutku sve zaražene izolirali, no znamo da je to neizvedivo. Virus gripe i ostalih viroza toliko su rasprostranjeni da zarazu ne možemo spriječiti izolacijom zaraženih. Znači da dolazak bolesnih na posao neće dodatno ugroziti njihove kolege”, kaže Aleraj. Drugim riječima, virusa je toliko da vaš bolesni kolega nije opasniji od suputnika u tramvaju i liftu, blagajnice u trgovini, kvaka, gumbića…a rijetko tko može se izolirati od svijeta na par mjeseci.

Ne idite liječniku
Trebamo li ostati doma kad osjetimo simptome viroze? Krajnja odluka ovisi o nama, a pri donošenju je dobro konzultirati liječnika. “Zdravstveni sustav organiziran je tako da bi svatko od nas trebao imati obiteljskog liječnika koji prati stanje svojih osiguranika. Kod simptoma koje pacijenti prepoznaju kao znakove viroze, odnosno gripe, no bez nekih iznimnih tegoba koje upućuju na nešto ozbiljnije dovoljno je kontaktirati liječnika telefonom i tražiti eventualan savjet. Dolazak u ordinaciju ne samo da nije potreban za sve oboljele već bi izazvao potpuni kolaps”, ističe Aleraj te dodaje da će liječnik na temelju saznanja odlučiti treba li osiguraniku bolovanje ili može raditi ako su simptomi blagi. “Stanje bolesti individualna je procjena, svatko odlučuje koliko mu simptomi omogućuju rad ili ne, no odlazak na posao pod povišenom temperaturom nikom se ne preporučuje, već je s takvim stanjem potrebno mirovati da se izbjegnu moguće komplikacije”, zaključuje epidemiolog.

Hrvati na bolovanju 53 dana godišnje

Prema podacima HZZO-a, lani je izostanak zbog posla na teret poslodavca trajao oko 10,21 dan, dok je na teret HZZO-a bolovanje u prosjeku trajalo 53,16 dana. Prošlogodišnje financijsko izvješće Zavoda pokazalo je da je zbog bolesti bilo neiskorišteno čak 29 milijuna radnih dana, a od toga je gotovo 10 milijuna radnih dana financirao Zavod. Zanimljivo je je pritom da ne postoje sustavna istraživanja koja bi odgovorila na pitanje zašto hrvatski radnici tako često odlaze na bolovanja i u kojoj se mjeri radi o opravdanim, a koliko lažnim bolovanjima. Zanimljivo je stoga istraživanje Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta objavljeno u travnju ove godine, koje je pokazalo da više od polovice hrvatskih radnika smatra da im posao narušava zdravlje, odnosno da osjećaju niz tegoba poput bola u leđima, stresa, umora i glavobolje. Nadalje, prema istraživanju portala MojPosao.net, čak 30 posto radnika bilo na bolovanju zbog bolesti uzrokovane uvjetima za rad. I bez službenih podataka opće su poznati razlozi zbog kojih se u Hrvatskoj uzima bolovanje. U komunizmu je to bilo zbog gradnje vikendice ili kolinja, danas se bolovanja uzimaju zbog produljivanja skijanja ili ljetovanja, maljanja, šopinga u Grazu… Nadalje, smatra se da je zlouporaba bolovanja češća pojava u velikim poduzećima te državnim službama u kojem se izostanak može manje zamijetiti nego u manjim tvrtkama u kojima su zaposlenici povezaniji i ovisniji jedni o drugima, odnosno više se osjećaju kao dio tvrtke za koju rade. Mnogo toga, dakako, ovisi o poslodavcu i odnosu nadređenih sa zaposlenicima. Prema novom Pravilniku o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a, dosadašnji rokovi kontrole nakon tridesetog dana skratit će se stoga na 15 do 30 dana i time bi se prema najavama opravdanost bolovanja mogla učinkovitije nadzirati.