Prošle je godine u Hrvatskoj zaprimljeno samo 98 prijava profesionalnih bolesti, što je 15,5 posto manje u odnosu na godinu prije, podaci su upravo objavljenog izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Štoviše, u šesnaest godina, od 1990. do 2006. godine, prijavljeno je svega 2486 profesionalnih bolesti što je daleko ispod očekivanja, upozoravaju analitičari HZJZ-a. Drugim riječima, već gotovo dvadeset godina stvaran broj osoba u Hrvatskoj čije su bolesti nastale zbog nepovoljnog utjecaja na radnome mjestu potpuno je nepoznat, što je posljedica političke odluke kojom je medicina rada nakon osamostaljenja države praktički ukinuta. Medicinari rada već godinama upozoravaju da je istodobno s praćenjem pobola ukinuta i prevencija, zaštita na radu u mnogim tvrtkama tretira se kao luksuz, što ne samo da ugrožava zdravlje radnika koje nerijetko čeka prerana invalidnost već stvara i velike troškove za liječenje i naknadu za bolovanja. Profesionalne bolesti se prate iz dva izvora, putem individualnih prijava o profesionalnoj bolesti i prijave specijalista medicine rada koji je dijagnosticirao i utvrdio profesionalnu bolest, no većina pacijenata s profesionalnim bolestima zapravo se liječi kod doktora opće/obiteljske medicine, odnosno “utapa” se u ostalu populaciju. Osim što obiteljski liječnici nisu educirani o bolestima vezanim uz rad, nema ni suradnje između službi medicine rada i izabranih liječnika. Stvari bi se trebale izmijeniti primjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu čija provedba kasni jer još nisu ispunjeni svi uvjeti potrebni da bi zaživio. U prošloj godini najveći broj profesionalnih bolesti zabilježen je u prerađivačkoj djelatnosti (33 prijave), na drugom je mjestu poljoprivreda, lov i šumarstvo sa 29 prijave (isto kao i prošle godine), slijedi zdravstvena zaštita i socijalna skrb (17 prijava), građevinarstvo sa 5 prijava, a još 14 prijava odnosi se na ostale djelatnosti. Ukupna stopa obolijevanja u 2006. je 6,51/100.000 te je manja u odnosu na 2005. godinu, ali i najmanja unazad nekoliko godina. Najviša stopa profesionalnih bolesti zabilježena je u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva a slijedi zdravstvena zaštita i socijalna skrb.
Lani je bilo 15,5 posto manje profesionalnih bolesti nego godinu prije
Prošle je godine u Hrvatskoj zaprimljeno samo 98 prijava profesionalnih bolesti, što je 15,5 posto manje u odnosu na godinu prije, podaci su upravo objavljenog izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Štoviše, u šesnaest godina, od 1990. do 2006. godine, prijavljeno je svega 2486 profesionalnih bolesti što je daleko ispod očekivanja, upozoravaju analitičari HZJZ-a. Drugim riječima, već gotovo dvadeset godina stvaran broj osoba u Hrvatskoj čije su bolesti nastale zbog nepovoljnog utjecaja na radnome mjestu potpuno je nepoznat, što je posljedica političke odluke kojom je medicina rada nakon osamostaljenja države praktički ukinuta. Medicinari rada već godinama upozoravaju da je istodobno s praćenjem pobola ukinuta i prevencija, zaštita na radu u mnogim tvrtkama tretira se kao luksuz, što ne samo da ugrožava zdravlje radnika koje nerijetko čeka prerana invalidnost već stvara i velike troškove za liječenje i naknadu za bolovanja. Profesionalne bolesti se prate iz dva izvora, putem individualnih prijava o profesionalnoj bolesti i prijave specijalista medicine rada koji je dijagnosticirao i utvrdio profesionalnu bolest, no većina pacijenata s profesionalnim bolestima zapravo se liječi kod doktora opće/obiteljske medicine, odnosno “utapa” se u ostalu populaciju. Osim što obiteljski liječnici nisu educirani o bolestima vezanim uz rad, nema ni suradnje između službi medicine rada i izabranih liječnika. Stvari bi se trebale izmijeniti primjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu čija provedba kasni jer još nisu ispunjeni svi uvjeti potrebni da bi zaživio. U prošloj godini najveći broj profesionalnih bolesti zabilježen je u prerađivačkoj djelatnosti (33 prijave), na drugom je mjestu poljoprivreda, lov i šumarstvo sa 29 prijave (isto kao i prošle godine), slijedi zdravstvena zaštita i socijalna skrb (17 prijava), građevinarstvo sa 5 prijava, a još 14 prijava odnosi se na ostale djelatnosti. Ukupna stopa obolijevanja u 2006. je 6,51/100.000 te je manja u odnosu na 2005. godinu, ali i najmanja unazad nekoliko godina. Najviša stopa profesionalnih bolesti zabilježena je u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva a slijedi zdravstvena zaštita i socijalna skrb.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu