EN DE

Kuna između domaćeg izdanja i inozemnog dospijeća obveznice

Autor: Jadranka Dozan
15. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —

U gotovo svim bankama do kraja tjedna očekuju neutraliziranje aprecijacijskih pritisaka

Novi tjedan na domaćem deviznom tržištu euro je započeo srednjim tečajem HNB-a iznad 7,35 kuna (u odnosu na tjedan prije euro je ojačao 0,16 posto), no na međubankarskom tržištu istodobno se nastavljaju pritisci na jačanje kune. Trgovanje je započelo na razinama s kraja prošlog tjedna (oko 7,33), uz izglednije klizanje eura na niže. Sredinom prošlog tjedna taj je trend nakratko pokoleban, moguće i zbog najave da bi Ministarstvo financija moglo otkupljivati devize za refinanciranje Samurai obveznice (u iznosu od 176,5 milijuna eura s dospijećem 23. veljače) od domaćih banaka. Nakon što se tečaj vinuo do 7,37, do kraja tjedna kuna je opet ojačala na 7,33 za euro. Aprecijacijski pritisci krajem tjedna pripisuju se, među ostalim, i pripremi investitora za izdanje druge dvije milijarde kuna vrijedne tranše kunske državne obveznice (RHMF 15).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Faktor obveznica
S tim faktorom bankari pak računaju i u ovotjednim prognozama jer se druga tranša izdaje sutra. “Očekujemo da će to i dalje držati kunu jakom, dijelom zbog mogućeg zanimanja inozemnih investitora za upis tog izdanja. No krajem tjedna moguće je da će početi jačati pritisci na slabljenje kune jer bi Ministarstvo financija moglo početi od poslovnih banaka kupovati devize potrebne za otplatu Samurai obveznica”, kažu u Zagrebačkoj banci. Iste utjecaje ističu i u ostalim bankama. U Privrednoj pritom dodaju kako treba imati na umu da je i HNB “na oprezu oko razine 7,32”, a rezultat svega vide u laganom rastu tečaja, odnosno rasponu 7,32-7,35, i to uz nešto više kolebljivosti i nervoze. I analitičari HVB Splitske banke ističu moguću novu intervenciju HNB-a ako kuna nastavi jačati. Ukratko, u gotovo svim bankama do kraja ovog tjedna očekuju neutraliziranje aprecijacijskih pritisaka, a nisu mnogo drukčija ni očekivanja u roku mjesec dana, s tim da većina naglašava kako očekuje dosta kolebljiv tečaj. “Nakon otplate Samurai obveznica, što bi u trećoj dekadi veljače moglo rezultirati slabljenjem kune, očekujemo povratak ”na staro“, odnosno pritiske na jačanje kune”, procjenjuju u Zabi. Očekujući spuštanje tečaja prema 7,30, analitičari PBZ-a navode kako se turističke kompanije već pripremaju za ljeto pa očekuju početak prodaja na terminskom tržištu. Uza sve, dodaju, nastavlja se i kreditna ekspanzija.
Na mjesečnoj razini u RBA-u očekuju utjecaje u oba smjera, odnosno rast potražnje za devizama te rast potražnje za likvidnošću zbog novog zaduživanja države na domaćem tržištu slijedom dospijeća euroobveznice. To dospijeće u Hypo Alpe-Adria banci ističu kao faktor neizvjesnosti zbog nepoznanica o modelu refinanciranja euroobveznice Croatia 2006, što s kamatama iznosi oko 325 milijuna eura.

Novi tjedan na domaćem deviznom tržištu euro je započeo srednjim tečajem HNB-a iznad 7,35 kuna (u odnosu na tjedan prije euro je ojačao 0,16 posto), no na međubankarskom tržištu istodobno se nastavljaju pritisci na jačanje kune. Trgovanje je započelo na razinama s kraja prošlog tjedna (oko 7,33), uz izglednije klizanje eura na niže. Sredinom prošlog tjedna taj je trend nakratko pokoleban, moguće i zbog najave da bi Ministarstvo financija moglo otkupljivati devize za refinanciranje Samurai obveznice (u iznosu od 176,5 milijuna eura s dospijećem 23. veljače) od domaćih banaka. Nakon što se tečaj vinuo do 7,37, do kraja tjedna kuna je opet ojačala na 7,33 za euro. Aprecijacijski pritisci krajem tjedna pripisuju se, među ostalim, i pripremi investitora za izdanje druge dvije milijarde kuna vrijedne tranše kunske državne obveznice (RHMF 15).

Faktor obveznica
S tim faktorom bankari pak računaju i u ovotjednim prognozama jer se druga tranša izdaje sutra. “Očekujemo da će to i dalje držati kunu jakom, dijelom zbog mogućeg zanimanja inozemnih investitora za upis tog izdanja. No krajem tjedna moguće je da će početi jačati pritisci na slabljenje kune jer bi Ministarstvo financija moglo početi od poslovnih banaka kupovati devize potrebne za otplatu Samurai obveznica”, kažu u Zagrebačkoj banci. Iste utjecaje ističu i u ostalim bankama. U Privrednoj pritom dodaju kako treba imati na umu da je i HNB “na oprezu oko razine 7,32”, a rezultat svega vide u laganom rastu tečaja, odnosno rasponu 7,32-7,35, i to uz nešto više kolebljivosti i nervoze. I analitičari HVB Splitske banke ističu moguću novu intervenciju HNB-a ako kuna nastavi jačati. Ukratko, u gotovo svim bankama do kraja ovog tjedna očekuju neutraliziranje aprecijacijskih pritisaka, a nisu mnogo drukčija ni očekivanja u roku mjesec dana, s tim da većina naglašava kako očekuje dosta kolebljiv tečaj. “Nakon otplate Samurai obveznica, što bi u trećoj dekadi veljače moglo rezultirati slabljenjem kune, očekujemo povratak ”na staro“, odnosno pritiske na jačanje kune”, procjenjuju u Zabi. Očekujući spuštanje tečaja prema 7,30, analitičari PBZ-a navode kako se turističke kompanije već pripremaju za ljeto pa očekuju početak prodaja na terminskom tržištu. Uza sve, dodaju, nastavlja se i kreditna ekspanzija.
Na mjesečnoj razini u RBA-u očekuju utjecaje u oba smjera, odnosno rast potražnje za devizama te rast potražnje za likvidnošću zbog novog zaduživanja države na domaćem tržištu slijedom dospijeća euroobveznice. To dospijeće u Hypo Alpe-Adria banci ističu kao faktor neizvjesnosti zbog nepoznanica o modelu refinanciranja euroobveznice Croatia 2006, što s kamatama iznosi oko 325 milijuna eura.

Objava rezultata
Na mjesečnoj razini u HVB Splitskoj banci očekivanje povećane potražnje za kunama vežu naročito uz strane investitore koji bi dio tih sredstava mogli usmjeriti u hrvatske obveznice. No istodobno naglašavaju kako se približava sezona objava financijskih izvješća i isplata dividende koje bi strani vlasnici hrvatskih tvrtki mogli repatrirati. Osim zbog dospijeća euroobveznica Croatia 2006, s mogućom prisutnošću Ministarstva financija na tržištu u ulozi kupca deviza računaju i zbog isplate kuponskih kamata na državne euroobveznice dospijeća 2010. i 2011.

HNB plasirao 340 milijuna kuna likvidnosti

Pripreme za izdanje državne obveznice, ali i jedne bankarske kunske obveznice te početak novog razdoblja održavanja očitovali su se prošli tjedan u pojačanoj potražnji za kunskom likvidnošću. To se vidjelo i na prošlotjednoj obrnutoj repo aukciji gdje su banke zatražile tri puta veći iznos u odnosu na tjedan prije. Prihvativši samo 50 posto ponuda po graničnoj stopi od 3,50 posto, HNB i dalje odlučno odbija plasirati cjelokupni iznos zatražene kunske likvidnosti, komentiraju u HAAB-u. Prihvativši 1,04 milijarde kuna ponuda, HNB je u konačnici plasirao 340,7 milijuna kuna likvidnosti. Na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa pak sudionici su iz istih razloga dali najnižu ponudu na upis od sredine lanjskog listopada u visini od 587 milijuna kuna, a ujedno i 403,4 milijuna manje u odnosu na prethodnu aukciju.

Autor: Jadranka Dozan
15. veljača 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close